Smrtonosna klima - vrućine, oluje i poplave
8. decembar 2019
Koliki je broj žrtava i kolika je financijska šteta zbog vremenski nepogoda u svijetu? Koje zemlje su posebice pogođene?
Odgovore na ova pitanja daje klimatski-riziko-index (KRI). Njega od prije 14 godina provodi Germanwatch, organizacija za okoliš i razvoj i predstavlja ga svake godine na svjetskoj Klimatskoj konferenciji. Prema njemu 2018. godine su Japan, Filipini i Njemačka bili najviše pogođeni jakim vremenskim nepogodama.
Sasvim na vrhu ljestvice stoji ovaj put Japan. 2018. godine su 1282 osobe izgubile život u ovoj zemlji zbog ekstremnih kiša, vrućina i tajfuna. Ukupna šteta iznosi oko 32 milijarde eura, što je gubitak od 0,6 brutonacionalnog dohotka.
Ovi podaci potiču iz baze podataka reosiguravajućeg društva Munich Re iz Muenchena. Baza podataka ove kuće se ubraja u najsveobuhvatnije na svijetu. Trenutno sadrži podatke oko 30 000 prirodnih katastrofa. Sveobuhvatnost podataka joj omogućava i poređenja među zemljama kada je riječ o prirodnim katastrofama. Na osnovu broja smrtnih slučajeva i visine štete po brutonacionalnom produktu eksperti prave poređenja.
Japan su 2018. godine pogodile tri izuzetno jake vremenske nepogode. U julu 2018. godine je u tri dana palo duplo više kiše u odnosu na godinu dana sa najjačim kišnim danima. To je dovelo do poplava i lavina čija posljedica je bilo više od 200 mrtvih. Više od 5000 kuća je oštećeno, a oko 2,3 miliona ljudi moralo je biti evakuirano. Ukupna šteta koju je kiša izazvala procjenjuje se na oko šest milijardi eura.
Nekoliko sedmica nakon obilnih kiša Japan je pogodio talas vrućina. Nacionalni rekord najtoplijeg dana iznosio je 41,1 stepen celzijusa i izmjeren je u središtu zemlje, u gradu Kumagaya. Zbog vrućine život je izgubilo 138 osoba. Više od 70 000 je moralo biti hospitalizirano zbog toplotnog udara i isrcpljenosti zbog vrućine.
U septembru je Japan uz to pogodio i najjači tajfun u posljednjih 25 godina koji je prouzrokovao štetu od oko 11 milijardi eura.
Filipini na drugom mjestu
Vremenske nepogode su snažno pogodile i Filipine. Tajfun Mangkhut je u septemrbu 2018. godine opustošio sjeverni dio zemlje. Bio je to najjači izmjereni tajfun u svijetu u 2018. godini koji je dostigao brzinu vjetra od 270 kilometara po satu. Više od 250 000 ljudi je bilo pogođeno. Ljudi su izgubili život prije svega zbog odrona zemlje izazvanih jakih kišama.
Podaci govore da je zbog vremenskih nepogoda život izgubilo ukupno 455 osoba na Filipinima, a načinjena šteta iznosi 4,5 milijardi dolara. To predstavlja gubitak od 0,5 posto brutnacionalnog dohotka.
Njemačka prvi put jako pogođena
Na trećem mjestu najjače pogođenih zemalja vremenskim nepogodama, prema aktualnom riziko-indexu, se prvi put nalazi Njemačka. Ova zemlje je 2018. godine doživjela ekstremni val vrućina i suša. Između aprila i jula prosječna temperatura je iznosila 16,6 stepeni i time je bila 2,9 stepeni veća nego u vrijeme prije industrijalizacije (oko 1870. godine). Bila je to najtoplija ikada izmjerena prosječna temperatura tokom ovog vremenskog perioda.
Prema podacima iz Munich Re val vrućine je odnio 1 246 života u 2018. godini. Osim toga u Njemačkoj su zabilježeni veliki gubici kada je riječ o žetvi: Prema navodima Udruženja poljoprivrednika u nekim regionima gubici žetve su iznosili između 50 i 70 posto do totalnih gubitaka. Oko 8000 poljoprivrednika je zatražilo hitnu pomoć od države. Njemačka vlada i savezne zemlje su stavile na raspolaganje 340 miliona eura pomoći.
Uz to su u Njemačkoj zabilježene velike štete uzrokovane uraganima koji su se dogodili u januaru i septembru. Ukupna šteta zbog vremenskih nepogoda u Njemačkoj tokom 2018. godine iznosi 4,5 milijardi eura. To predstavlja gubitak od 0,1 posto brutonacioalnog proizvoda.
Alarmantnu sliku o klimatskim promjenama u Njemačkoj pokazuje i aktualni izvještaj njemačke vlade. U njemu se navodi da je srednja temepratura zraka u Njemačkoj od 1881. do 2018. godine već porasla za 1,5 stepeni celzijusa, a samo u posljednjih pet godina 0,3 stepena. „Nemoguće je zamisliti šta bi značilo ako se ovo nastavi ovom brzinom“, rekla je ministrica okoliša Svenja Schulze prilikom predstavljanja izvještaja koncem novembra. Ona je također navela da su jake kiše i ekstremni periodi vrućina sve češći.
Zemlje u razvoju dugoročno najviše pogođene
„Klimatski-riziko-index pokazuje da su masovne posljedice klimatskih promjena širom svijeta u porastu – sve češće pogađaju i industrijske nacije poput Njemačke ili Japana“, kaže Maik Winges, koautor Klimatskog-riziko-indexa. „No u poređenju sa njima najsiromašnije zemlje svijeta su izložene najvećem riziku. Prije svega jer one do sada jedva da su dobile pomoć za pretrpljenju štetu i gubitke zbog klimatskih promjena“, kaže on.
Prema podacima Munich Re u proteklih 20 godina je širom svijeta zbog ekstremnih vremenskih nepogoda život izgubilo više od 495 000 ljudi. Ekonomske štete u ovom vremenskom periodu iznose oko 3200 milijardi eura.
U dugoročnom indexu proteklih 20 godina su sedam od deset najjače pogođenih država zemlje u razvoju. Otok Portoriko je 2017. godine bio posebice jako pogođen tropskim ciklonom. Na otoku živi oko 3,2 miliona ljudi. Oko 3000 ljudi je izgubilo život u ovom ciklonu.
Prema navodima autora studije Portoriko je primjer sve većeg broja zemalja u kojima jedan jedini razarajući uragan ostavlja veoma velike štete, a onda godinama te zemlje nemaju snage za obnovu.
Autori osim toga navode da postoji još jedan trend: „U zemljama poput Haitija, Filipina ili Pakistana u kratkim vremenskim razmacima ponavljaju se ekstremne vremenske nepogode tako da ove zemlje jedva da imaju priliku da se oporave nakon jedne katastrofe“, rekla je koautorica studije Vera Kuenzel na Klimatskoj konferenciji u Madridu.
Iz toga razloga je važno da siromašne zemlje dobiju podršku ne samo kada je riječ o prilagođavanju na klimatske promjene, nego i kada je riječ o štetama i gubicima, koje se više ne mogu spriječiti, kaže ona. „Ova Konferencija o klimi mora pronaći odgovor na pitanje koliki će biti iznos neophodne podrške siromašnim zemljama i kako će onda biti osigurana neophodna financijska pomoć“, naglašava Kuenzel.