Kazahstan čini rat u Ukrajini manje vjerojatnim

Masovni prosvjedi u Kazahstanu nakratko su zasjenili najvažnije geopolitičko pitanje za Europu posljednjih sedmica: Prijeti li rat Rusije protiv Ukrajine? Ovo će pitanje doduše uskoro ponovno biti u prvom planu, ali je u ovom trenutku odjednom izgubilo na važnosti: teška kriza koja pogađa velikog ruskog srednjoazijskog susjeda učinila je rusku vojnu operaciju na ukrajinskom teritoriju manje vjerojatnom.

I to iz dva razloga. Prvo, ruska vojna operacija bi vjerojatno vodila do sankcija i povećanja cijena. Potpuno neočekivana pobuna kazahstanskog naroda širom zemlje, s ozbiljnim neredima i brojnim mrtvima, mogla bi ostaviti snažan dojam na Moskvu. Kazahstan je do sada slovio kao zemlja sa pouzdanom vladom i kao sasvim stabilna zemlja. Tako se mislilo i o Bjelorusiji, sve dok tamo 2020. nije izbila (krvavo potisnuta) revolucija.

Unutarnjopolitički rizici

Ovi događaji u dvije postsovjetske države s usporedivim autoritarnim strukturama vlasti sugeriraju zaključak da bi Kremlj trebao izbjegavati sve što bi moglo izazvati sličan razvoj događaja u Rusiji. Ruska vojna operacija velikih razmjera protiv Ukrajine s nejasnim ciljevima i mnogo mrtvih vojnika bi mogla izazvati masovne nemire. Pogotovo ako bi dalekosežne sankcije kojima prijete SAD i EU u ovom slučaju dovele do naglog rasta potrošačkih cijena, koje su ionako strašne, ili čak do zastoja u opskrbi. Pogotovo s obzirom na nadolazeći val širenja omikrona i jako preopterećen ruski zdravstveni sistem.

Drugim riječima, masovni izljev bijesa frustriranog kazahstanskog naroda je pokazao da bi Kremlj trebao biti puno svjesniji unutarnjopolitičkih rizika vojne operacije kojom Moskva pokušava zastrašiti i ucijeniti SAD i NATO. Do sada su se, činilo se, uglavnom uzimali u obzir vanjskopolitički i vanjskoekonomski aspekti takvog postupka. S obzirom na krizu u Kazahstanu, u Moskvi će se povećati sumnje u potporu vlastitog stanovništva, a to bi moglo uveliko umanjiti želju za stvarnom, a ne čisto propagandističkom kampanjom u Ukrajini. 

Kremlj se sada mora više pobrinuti za Kazahstan

Drugi razlog za smanjenu vjerojatnost velikih ratnih poteza protiv Ukrajine jest taj što se Kremlj sada mora više pobrinuti za Kazahstan. Ova država je jedan od rijetkih pravih ruskih saveznika i partnera u integraciji na postsovjetskom prostoru i na međunarodnoj sceni, a zemlja je sada nesumnjivo na prekretnici, tamo se nanovo miješaju političke karte, utjecaj na ovaj sigurno težak i zbunjujući proces zahtijeva veliku pozornost Moskve, trud i vrijeme.

Pogotovo sada kada je Rusija čak poslala vojsku u susjednu zemlju na molbu kazahstanskog predsjednika Tokajeva - na neodređeno vrijeme i s posljedicama koje je teško predvidjeti. Ovo je potpuno novi zaokret koji prije samo nekoliko dana nitko nije mogao predvidjeti. U ovoj situaciji, ako bi se Kremlj previše upuštao u iluzorni plan "vraćanja Ukrajine", riskirao bi "izgubiti" Kazahstan. Osim toga, može li očekivati ​​da će njegova vojska i narod djelovati na dvije fronte.  

Dakle trebalo bi se poći od toga da su pragmatizam i instinkt političkog samoodržanja ruskog vodstva dovoljno jaki da odbace takav scenarij. Što ne znači da će Moskva prestati širiti strah od velikog rata u Ukrajini. Uostalom, ona uoči predstojećih pregovora sa Zapadom želi za sebe dobiti što je moguće više.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu