Kriza u Kazahstanu: uzdrman saveznik Moskve

Ništa nije ukazivalo na duboku krizu, a onda se sve odigralo vrlo brzo. U nedjelju je u gradu Žanaozen na zapadu zemlje stotine ljudi prosvjedovalo zbog poskupljenja autoplina. Do srijede su se nemiri proširili po čitavoj zemlji. Tisuće demonstranata izašlo je na ulice. Prosvjedi su se proširili i najvećim gradom Almatijem, bivšim glavnim gradom, gdje je zapaljena i predsjednička rezidencija. Agencije javljaju o "žestokoj razmjeni vatre" oko predsjedničke palače, riječ je o brojnim poginulima kako na strani demonstranata, tako i u redovima snaga sigurnosti.

Bilo je izvještaja o napadima na gradske uprave, o zapaljenim policijskim automobilima, razoružanim policajcima, pucnjavama i eksplozijama. Predsjednik Kasim-Žomart Tokajev je u prvom trenutki pokazao razumijevanje za uzrok prosvjeda i najavio poboljšanja, dok je njegova vlada podnijela ostavku. No potom, u svom drugom obraćanju naciji, on je govorio o "terirističkim bandama" koje ugrožavaju poredak u zemlji, što on neće tolerirati i na što će odgovoriti "najžešćim mjerama". U nekim regijama proglašeno je izvanredno stanje, ali situacija je i dalje nepregledna.

U međuvremenu je Tokajev u pomoć pozvao i vojske vojnog saveza "Organizacija ugovora o kolektivnoj suradnji" (ODBK) koji predvodi Rusija, a u čijem su sastavu još i Armenija, Bjelorusija, Kirgizija i Tadžikistan. Čini se da su ruski padobranci već stigli u Kazahstan.

Jedno je sigurno: to je najveća politička kriza u toj srednjoazijskoj republici, koja se do sada smatrala stabilnom autokracijom. Posljedice bi se mogle osjetiti daleko izvan Kazahstana, jer je ta zemlja jedna od najbližih saveznica Rusije među državama nastalim nakon raspada Sovjetskog saveza.

Rast cijena, nestašica struje

Protesti su krenuli iz grada u kojem je prije točno deset godina već bilo nemira. Žanaozen je grad na zapadu Kazahstana koji je bogat naftom. Prilikom gušenja nemira tada je poginulo više desetaka ljudi, pa je to poljuljalo dotadašnju reputaciju Kazahstana kao mirne i umjerene autokracije.

Povod za te prosvjede bile su niske plaće. Sada je to poskupljenje autoplina na benzinskim crpkama. Od početka godine on je dvostruko skuplji. Vlada, koja je u međuvremenu podnijela ostavku, to je objasnila povećanom potražnjom i nedovoljnom proizvodnjom.

Ali u Kazahstanu je već duže vrijeme kriza, naročito u energetskom sektoru. Prošle godine, recimo, ta zemlja nije proizvela dovoljno električne energije, a bilo je i isključenja struje. Iz Rusije su stigle dodatne količine električne energije, a Kazahstan planira izgradnju svoje prve nuklearke. I cijene hrane su se toliko povećale, da je vlada morala na jesen uvesti zabranu izvoza govedine, sitne stoke, krumpira i mrkve.

Tranzicija vlasti

Kriza pogađa Kazahstan usred tranzicije političke moći. Bivšom sovjetskom republikom skoro tri desetljeća autoritarno je vladao prvi predsjednik Nursultan Nazarbajev. Bivši komunistički šef države i partije imao je snažan utjecaj u zemlji i uz pomoć zapadnih investitora osigurao je relativni prosperitet u sektoru nafte i plina. Nazarbajev je donio odluku da umjesto grada Almatija na jugu, na granici s Kirgistanom, glavni grad bude novoosnovana Astana na sjeveru zemlje, koja je u njegovu čast preimenovana u Nursultan.

Nazarbajev danas ima 81 godinu. Bio je najdugovječniji vladar na postsovjetskom prostoru, kada je u ožujku 2019. godine najavio da se povlači. Kako je otkrio u jednom dokumentarcu, jedan od razloga bilo je narušeno zdravlje. Prema ocjenama analitičara, prije svega je želio izbjeći borbe oko njegovog nasljedstva.

Novi predsjednik postao je Kasim-Žomart Tokajev, dok je Nazarbajev donedavno još u svojim rukama imao pojedine uzde moći. Kao „vođa nacije“, bivši predsjednik ostao je na čelu moćnog nacionalnog Vijeća sigurnosti i vladajuće stranke Nur Otan. Tek u studenome prošle godine Nazarbajev je najavio da će i vođenje stranke prepustiti 68-godišnjem Tokajevu. Tokajev je u srijedu preuzeo dužnost šefa nacionalnog Vijeća sigurnosti.

Moskva zabrinuta stanjem u Kazahstanu

Plan Nazarbajeva za predaju vlasti sada je doveden u pitanje. Događanja u Kazahstanu pomno se prate u drugim bivšim sovjetskim republikama, posebno u Rusiji. Nakon Bjelorusije, Kazahstan se smatra drugim najbližim saveznikom Moskve u euroazijskoj regiji. Nakon prosvjeda oporbe u Bjelorusiji 2020. godine sada je uzdrmana još jedna zemlja s kojom Moskva naročito blisko surađuje gospodarski i politički.

Rusija, Bjelorusija i Kazahstan bili su 2010. godine osnivači Carinske unije, ambicioznog projekta ruskog predsjednika Vladimira Putina. Iz nje je 2015. godine nastala Euroazijska gospodarska unija, kojoj pripadaju i Armenija i Kirgistan. Putin i Nazarbajev imaju vrlo blizak odnos i posljednji put su se sastali krajem prosinca na sastanku država nasljednica Sovjetskog Saveza, u Sankt Peterburgu. 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu