Kako se Poljska promijenila nakon osam godina PiS-ove vlade
28. septembar 2023Sporna reforma pravosuđa, svađa s EU-om, gotovo potpuna zabrana pobačaja, poslušni mediji i velikodušni socijalni programi: stranka Pravo i pravda (PiS) vlada Poljskom osam godina - i transformirala je društvo, državu i medije. Čak i kada bi izgubila izbore, neke duboke promjene bi ostale.
Socijalni programi kao izborni aduti
Jasni profiteri politike PiS-a su oko tri milijuna obitelji s djecom koje primaju mjesečni dječji doplatak, u Poljskoj prvi put uveden 2016. U predizbornoj kampanji 2015. pobjedi PiS-a pridonio je program „500 plus" - uključivao je 500 zlota (oko 110 eura) po djetetu mjesečno za roditelje. U ovogodišnjoj predizbornoj kampanji PiS se oslanja na provjerene strategije - sada obećava „800 plus", povećanje dječjeg doplatka za dodatnih 300 zlota na oko 170 eura.
I umirovljenicima se stranka udvara. Od 2016. do 2023. mirovine su više puta povećavane i isplaćivana je i tzv. „13.mirovina". PiS sada obećava „14. mirovinu" od 2024. – ako bude ponovno izabran. Velikodušni socijalni programi vrlo su popularni. Kad bi na vlast došla neka druga stranka, ona bi morala dobro razmisliti hoće li ukinuti programe - iako oni znatno opterećuju državnu blagajnu.
PiS-ovci na ključnim pozicijama
U ovo predizborno vrijeme i državne tvrtke ponovno obilno dijele izborne poklone. Mjesec dana prije izbora Daniel Obajtek, čelnik državne naftne kompanije Orlen i član PiS-a, toliko je snizio cijene benzina da su bile znatno ispod tržišnih. Toliko je vozača iz susjedne Češke hodočastilo u Poljsku kako bi natočili gorivo da su češki mediji već počeli govoriti o „tank turizmu". Nakon izbora, cijene će se vjerojatno vratiti na normalne razine.
Ljudi poput Daniela Obajteka i nakon izbora ostaju povezani s PiS-om - jer njima imaju štošta zahvaliti. Unutar dvije godine Obajtek se uzdigao od gradonačelnika maloga grada do čelnika naftnog diva i osobe od povjerenja čelnika PiS-a Jaroslawa Kaczynskog. Obajtekova munjevita karijera za kritičare je primjer popunjavanja državnih funkcija stranačkim ljudima, kao što je to bio slučaj na mnogim mjestima tijekom osam godina vlasti PiS-a. Oni bi mogli utjecati na upravljanje Poljskom u korist PiS-a - čak i ako stranka izgubi izbore.
Pravosuđe pod kontrolom vlasti
Jedan od najistaknutijih slučajeva ovih novih imenovanja PiS-a je bivša diplomatkinja i pravnica Julia Przylebska, koja je krajem 2015. izabrana za predsjednicu Ustavnog suda. Njezin izbor sporan je jer su preskočene neke faze uobičajene procedure imenovanja. Przylebskin skok u karijeri simbolizira strateško restrukturiranje pravosuđa od strane PiS-a otkako su došli na vlast.
Reforma pravosuđa jedno je od najtežih nasljeđa koje stranka ostavlja za sobom nakon osam godina na vlasti. Reformu kritizira EU zbog ugrožavanja nezavisnosti pravosuđa time što su suci i državni tužitelji podređeni vladi. Svatko tko to kritizira kao sudac ili državni odvjetnik biva marginaliziran i ignoriran.
To se dogodilo i varšavskom sucu Igoru Tuleyi, koji je otkrio kršenja parlamentarnih pravila od strane članova PiS-a tijekom otvorene sudske rasprave - i suspendiran je na dvije godine. Iako Tuleya sada ponovno smije raditi kao sudac - Europski sud za ljudska prava je, među ostalim, njegovu suspenziju proglasio nezakonitom - suci i tužitelji i dalje su ograničeni u radu.
EU je pokrenuo nekoliko ustavnih postupaka protiv Poljske, izrekao novčane kazne i uskratio sredstva. Zemlja još uvijek nije primila nikakvu pomoć za ublažavanje posljedica pandemije korone od EU-a. PiS pokušava umanjiti značenje nedostatka milijardi - ali to bi dugoročno moglo predstavljati ozbiljan ekonomski problem za Poljsku.
Mediji pretvoreni u propagandne instrumente
Od svog prvog dana u vladi, PiS je krenuo u restrukturiranje poljskih medija. Javni mediji, koji su odmah nakon izborne pobjede krajem 2015. godine došli pod kontrolu vlade, od tada dosljedno prenose pozitivnu sliku o PiS-u i na dnevni red stavljaju teme važne za stranku. Neovisni novinari koji nisu htjeli slijediti novi kurs bili su ili otpušteni, ili prisiljeni dati otkaz.
Ali taj utjecaj nije bio dovoljan za PiS. Stranka je pozvala na „repolonizaciju" medija. U prosincu 2020. naftna kompanija Orlen objavila je da želi kupiti medijsku tvrtku „Polska Press" od njemačke izdavačke grupe Passau. Time je državna tvrtka dobila urednički nadzor nad 20 lokalnih novina, 120 tjednika i 500 internetskih portala. Malo po malo, uredništvo je zamijenjeno novinarima bliskim PiS-u.
S druge strane, novinari neovisnih medija poput liberalne Gazete Wyborcze bombardirani su tužbama i time zastrašeni. Osim toga, državne institucije više se ne oglašavaju u medijima koji su kritični prema vlasti, što znači da su prihodi od oglašavanja - važan izvor financiranja za mnoge medije – značajno pali. Novinarstvo kritično prema vlasti značajno je oslabljeno nakon osam godina PiS-a.
Protiv LGBTQ zajednice i migranata
PiS pokušava okrenuti javno mnijenje u poljskom društvu u svoju korist – i posebno agitira protiv dvije skupine građana: queer ljudi, koje je predsjednik Andrzej Duda, blizak PiS-u, 2020. opisao kao „ne ljude, već ideologiju". I migranata.
Propaganda protiv izbjeglica sastavni je dio agende PiS-a. Migranti su, osim nositelja liberalnih vrijednosti sa Zapada, koje se odbacuju, prijetnja katoličkim vrijednostima i tradiciji Poljaka, smatra PiS. Međutim, tijekom predizborne kampanje doznalo se da su visoki državni dužnosnici preko posrednika, prodavali schengenske vize migrantima iz muslimanskih zemalja. Mnogi to vide kao dokaz dvoličnosti PiS-a. Ksenofobni sentiment s kojim se PiS uvijek iznova poigrava posljednjih je godina posebno ojačao desno ekstremističku stranku Konfederacja, koja bi mogla postati treća po snazi u zemlji.
Restriktivni propisi o pobačaju
Dio naslijeđa PiS-a je i značajno pooštravanje ionako već restriktivnih zakona o pobačaju. U listopadu 2020., unatoč masovnim prosvjedima, Ustavni sud pod predsjedanjem Julije Przylebske odobrio je zakon koji dopušta pobačaje samo u slučajevima silovanja i ako postoji rizik za život ili zdravlje majke. Novi propis tjera roditelje da rađaju djecu s teškim invaliditetom i nesposobnošću za preživljavanje.
Otkako je uredba stupila na snagu, nekoliko je trudnica umrlo jer im je odbijen pobačaj u bolnici unatoč opasnosti po život. Mnogi liječnici su nesigurni jer je podržavanje pobačaja također kazneno djelo. U ožujku 2023. jedna je aktivistica prvi put osuđena za pomaganje i podržavanje pobačaja jer je trudnoj ženi poslala svoju tabletu za pobačaj. U Poljskoj ove tablete nisu dostupne u ljekarnama.
Napetosti sa susjednom Ukrajinom
Poljska vlada dugo je bila ponosna na svoju pomoć Ukrajini. Odnos dviju zemalja nikada nije bio lak, ali s obzirom na rusku prijetnju je došlo do velikog vala solidarnosti i jedinstva. Nakon ruske invazije su milijuni Ukrajinaca prebjegli preko granice, danas oko 1,2 milijuna ukrajinskih izbjeglica još uvijek živi u susjednoj zemlji. Osim toga je Poljska bila jedna od prvih zemalja koje su pružile vojnu pomoć Ukrajini i pozvala zapadne NATO-partnere da isporuče oružje.
Ali sada postoje ozbiljne pukotine u prijateljstvu. Poljska je, primjerice, samoinicijativno produžila embargo EU-a na ukrajinske žitarice - kako bi pridobila važne glasove poljskih poljoprivrednika koji su prosvjedovali protiv ukrajinskog uvoza. Time PiS izazva ozbiljnu uznemirenost kod susjeda.
I u mnogim drugim područjima mogle bi proći godine da se ponište PiS-ove reforme i obnovi liberalna demokracija sa slobodnim pravosuđem i slobodnim medijima. Međutim, ako PiS ponovno pobijedi na izborima 15. listopada, mnogi liberalni Poljaci strahuju da bi šef stranke Kaczynski mogao nastaviti s restrukturiranjem države, medija i društva.
Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu