Kako proći najjeftinije zbog Šešelja?

Povratak Vojislava Šešelja u Srbiju i njegovo privremeno puštanje na slobodu, ocijenjeni su svojevremeno kao pokušaj destabilizacije srpske vlade i potez koji može da ugrozi političku stabilnost u Srbiji. Očekivalo se da će Vojislav Šešelj, kao nekadašnji šef sadašnjim čelnicima srpske države, predsjedniku Srbije Tomislavu Nikoliću i premijeru Aleksandru Vučiću, krenuti u žestok politički obračun sa dojučerašnjim saradnicima. Pretpostavljalo se da, kao neko ko dobro poznaje sve političke tajne Vučića i Nikolića, lider radikala može da ugrozi njihove pozicije i rejting sada vladajuće Srpske napredne stranke (SNS). To se, ipak, nije dogodilo.

Vojislav Šešelj je po povratku iz Haga održao jedan relativno skroman miting u Beogradu, kao i jedan još manji protest povodom godišnjice NATO bombardovanja, i to je otprilike bilo sve. U javnim nastupima po medijima, kao i na stranačkim konferencijama za novinare, nije, kao što su mnogi predviđali, otkrio bilo kakve kompromitujuće podatke o Vučiću i Nikoliću i sa te strane se može reći da nije u nekoj značajnijoj mjeri naudio sadašnjim vlastima. Po strani je inače u čitavoj priči ostalo i zdravstveno stanje Vojislava Šešelja, iako je to navedeno kao jedan od razloga za njegovo privremeno puštanje na slobodu.

Najnoviji zahtjev Žalbenog vijeća tribunala nije baš naišao na oduševljenje vlasti. Ponovo su se pokrenule priče o pokušaju destabilizacije Srbije, a tome je samo doprinijela činjenica da je Vojislav Šešelj ponovio svoj stav da se dobrovoljno neće vratiti u Hag. Da li je pri tome mislio da će pružati otpor, kao i kakav i u kojoj mjeri, ostavljeno je na procjenu srpskim vlastima. Premijer Aleksandar Vučić je tim povodom već izjavio da „Šešelj nije tema, već da njegov govor povodom 16 godina NATO agresije nije naišao na simpatije u svijetu“, i ocijenio da su „obje odluke u vezi Šešelja nemoralne“. Ministar u srpskoj vladi Aleksandar Vulin smatra da je odluka o vraćanju Šešelja „usmjerena ka destabilizaciji Srbije, rušenju vlade, i smjeni premijera Vučića“. Odluku Žalbenog vijeća kritikovali su i srpski pravni stručnjaci, koji ističu da „kada neko provede preko deset godina u pritvoru, to više nema veze sa vladavinom prava“.

U pravcu sudske presude Šešelju?

Direktor Centra za praktičnu politiku Dragan Popović kaže za DW da oko ove odluke Žalbenog vijeća više nema dileme i da Vojislav Šešelj mora da se vrati u Hag. „On tamo svakako mora da se vrati, barem do sljedeće odluke Pretresnog vijeća. U svakom slučaju, mislim da je čitavo suđenje Šešelju, bez obzira na njegovo ponašanje, kršenje ljudskih prava samog Vojislava Šešelja, jer je riječ o nezabilježenoj dužini pritvora u ovom dijelu svijeta“, smatra Popović. „Zato i mislim da ova odluka Žalbenog vijeća ide u pravcu ubrzanja donošenja konačne presude. To suđenje je završeno prije više od četiri godine i nema nikakvog razloga da se ta presuda ne donese“.

Odluka iz Haga nije iznenađenje, ocjenjuje za DW novinar Slobodan Stupar, i ona svakako neće biti prijatna za vladu Aleksandra Vučića. "Ali, ova vlada je uradila more neprijatnih stvari, tako da ne očekujem da će previše oklijevati da i praktično Šešelja ponovo vrati u Hag. Dovoljno je samo da domaći mediji ništa o tome ne pišu, i Šešelj će biti na aerodromu na putu za Hag“, kaže Stupar. „U Srbiji gotovo da više nema nezavisnih medija, tako da se ne može govoriti o tome da bi mediji mogli uticati na javno mnjenje povodom Šešelja i njegovog povratka u Hag. Zato mislim da to neće previše uticati, kako na javno mnjenje, tako i na političku situaciju u Srbiji“. Stupar kaže da je sigurno da ljudi iz vlade već sada smišljaju kako da najjeftinije prođu i ispune ovu obavezu vraćanja Šešelja u Hag. „Nakon povratka iz Haga vidjelo se da, nakon toliko godina, to više nije onaj Šešelj, da on nema ni logistiku kakvu je nekada imao, i da se taj balon nacionalizma prilično izduvao u Srbiji nakon brojnih političkih i vojnih poraza, primjećuje Stupar.“

„Svakako da Šešeljeva najava da se dobrovoljno neće vratiti u Hag komplikuje čitavu situaciju“, ocjenjuje Popović. „To znači da on može da pokuša da u svom stilu napravi od toga neku političku predstavu. S druge strane, policija mora da ga uhapsi, to je prosto naša zakonska obaveza, i tu sad više nema prostora za bilo kakvu odluku vlade da li to hoće ili neće da uradi. Sada će biti zanimljivo kako će srpska vlada to politički izvesti, a da pri tome izazove što manje problema“, kaže Popović.

Hag smanjuje podršku evrointegracijama

Što se tiče izazivanja političke nestabilnosti zbog toga, to zavisi od političke snage Vojislava Šešelja, nastavlja Popović. „Ja vjerujem da je Šešelj politički klovn, da nema neku posebnu snagu i da on više služi različitim, da kolokvijalno kažem, različitim gazdama u različitim trenucima kada treba uglavnom neki prljavi posao da se završi. Policija je svakako dobro obučena za tako nešto, ali opet kažem sada sve zavisi od političke mudrosti vlasti kako će se to izvesti, a da ne dođe do nekih sukoba, iako ne očekujem da će to toliko daleko otići“, navodi Popović.

„Aktuelna vlast već dugo sve što se dešava doživljava kao napad na sebe, na državu, pošto su poistovjetili sebe i državu, tako da, ako i ovo budu nastavili da iskorišćavaju za jeftinu propagandu, to će biti loše“, kaže Popović. „Jer, ako se to bude nastavilo, to će onda opet otvoriti prostor za teorije zavjere, vidjeće se kao još jedan dokaz neprijateljstva Haškog tribunala, i na kraju, pošto se to često povezuje, imaće uticaja i na evropske integracije. A prema najnovijim istraživanjima, sve je manje podrške građana Srbije Evropskoj uniji i mislim da će sve ovo uticati da se ta podrška i dalje smanjuje“, zaključuje Popović.