Kako je puč promijenio njemačko-turske odnose?

Prošlogodišnji pokušaj puča u Turskoj, 15. jula 2016, nije samo iz korijena potresao unutarpolitičku situaciju u toj zemlji, već i veze sa Zapadom. Tako su i Njemačka i Turska, dvije zemlje koje su kroz istoriju imale dobre odnose, počinju da se udaljavaju jedna od druge.

Prve napetosti nakon propalog puča

Ozbiljne napetosti u njemačko-turskim odnosima su bile još prije pokušaja puča. Erdogan je 2016. pokušao da utiče na slobodu govora i mišljenja u Njemačkoj jer se osjetio uvrijeđenim zbog pjesme satiričara Jana Bemermana. Potom kada je Bundestag 2. jula 2016. masovna ubistva Jermena 1915/1916. okarakterisao kao genocid, turska vlada je reagovala ljutito i zabranila njemačkim poslanicima da posjećuju vojnike u vazdušnoj bazi Inčirlik. Pokušaj puča koji se dogodio nekoliko dana kasnije Erdogan je nazvao 'Božjim blagoslovom'. 

Borba protiv Gulenovog pokreta

Erdogan je iskoristio pokušaj puča da se obračuna sa neomiljenim pristalicama Gulenovog pokreta. Jer, prema njegovom mišljenju Fetulah Gulen, koji trenutno živi u Sjedinjenim Državama, stoji iza pokušaja puča u Turskoj. Sam Gulen odbacuje sve optužbe.

Za godinu dana nakon puča u Turskoj je uhapšeno preko 50.000 ljudi. Više od 100.000 državnih službenika je otpušteno i uskraćene su im primanja. Kritiku njemačke savezne vlade, EU i NATO Erdogan je okarakterisao kao 'terorističku propagandu'. Države koje su nakon mučenja u turskim zatvorima pojedinim građanima Turske dodijelile azil, Erdogan vidi kao one koji 'podržavaju teror'.

U konkretnoj vezi s Njemačkom prije svega se misli na odluku da se više od 400 diplomata, oficira i vojnika NATO, sudija i visokih državnih službenika odobri azil. Jer, Ankara smatra da su oni odgovorni za pokušaj svrgavanja vlade. Prema mišljenju Udruženja sudija Njemačke, potrebni su 'konkretniji dokazi' kako bi se oni mogli izručiti toj zemlji.

Uhapšeni novinari

Ne samo pristalice Gulenovog pokreta, već i kritičari vlade trpe pod dekretima donesenim u vrijeme vanrednog stanja. Broj uhapšenih novinara je tokom 2016. porastao na preko 150, a među njima je i njemačko-turski novinar Denis Jučel. Ovaj dopisnik Velta uhapšen je u februaru ove godine. Protiv njega se vodi proces zbog toga što je objavio privatne mejlove ministra energetike i Erdoganovog zeta, Berata Albajraka. Turske vlasti Jučelu predbacuju 'huškanje naroda i terorističku propagandu'. No, to što još uvijek nema zvanične optužnice i dalje se ne zna za šta se on konkretno tereti.

Jučel, koji ima oba državljanstva, nije jedini Nijemac koji sjedi u turskim zatvorima. Nakon propalog puča uhapšeno je deset Nijemaca, među njima i novinarka i prevoditeljka Mesale Tolu. Novinarska organizacija Reporteri bez granica govori o 'lovu na vještice' i Erdogana je stavila na listu 'neprijatelja slobode štampe'. Kada je riječ o slobodi štampe, Turska zauzima 155. mjesto od 180 zemalja koje posmatra ova organizacija.

Otkazani nastupi turskih političara

Paralelno sa progonom opozicionara Erdogan je pokrenuo reformu ustava koja je imala za cilj da se moć koncentriše na njegovu ličnost. U tome su mu pomogli i Turci koji žive u Njemačkoj, koji su 16. aprila 2017. većinom glasali za reformu ustava.

Nastupi nekih turskih minstara su u Njemačkoj otkazani iz sigurnosnih razloga, zbog čega je Erdogan optužio njemačku vladu da se služi 'nacističkom praksom'. To je prelilo čašu Angeli Merkel koja je rekla: "Poređenja Savezne Republike Njemačke sa nacistima bi morala prestati".

Erdogan je takođe želio da u Njemačkoj, uoči ili nakon samita G20, održi govor - no ni ta želja mu nije ispunjena. Zvanično objašnjenje otkazivanja je glasilo da se nema dovoljno policijskih snga koje bi osigurale skup, kao i da jedan takav nastup nije u skladu sa političkim miljeom Njemačke.

Kriza oko Inčirlika

Nakon što je turskim vojnicima odobren azil, Turska je, isto kao i nakon usvajanja rezolucije o genocidu nad Jermenima, zabranila njemačkim poslanicima posjete bazi Inčirlik. I uprkos diplomatskim naporima i posjeti Turskoj ministra spoljnih poslova Zigmara Gabrijela, Turska to odbija.

Zbog toga je Bundesag odlučio u junu 2017. da povuče 260 vojnika i vojnikinja iz Baze u Inčirliku. Riječ je o posadi šest izviđačkih aviona tipa Tornado i jednog aviona-cisterne u sklopu koalicije za borbi protiv terorističke organizacije 'Islamska država'. Ove jedinice su prebačene u Jordan.