Njemačko-turski spor u NATO-u?

"Da li bi tursko-njemački odnosi mogli postati još gori?" Ludvig Šulc, ekspert za Tursku sa njemačkog Instituta za orijentalistiku, prvo je malo uzdahnuo, a onda uložio napor da da jednu po mogućnosti trezvenu analizu. "Sa sigurnošću bih mogao da kažem da bi odnosi mogli da se pogoršaju, ali iskreno rečeno ne bih volio to tako oslikati. Lista s otvorenim pitanjima je jednostavno preduga, a nesporazumi na političkom nivou su predugo preglasni", kazao je Šulc za DW.

Kada su pak današnji tursko-njemački odnosi u pitanju tu se konstanto čuju samo loše vijesti. Svejedno je da li se radi o uhapšenom novinaru Denisu Jučelu i Mesale Tolu, o turskim vojnicima koji traže azil u Njemačkoj ili pak o sporu oko vojne baze u Inčirliku, tursko-njemačke veze su u fazi ključanja.

Najnoviji sukob, ako je vjerovati dnevniku Velt, jeste pokušaj Njemačke da uz pomoć nekih zemalja, poput Francuske, spriječi da se najnoviji samit Zapadne alijanse 2018. održi u Turskoj. Portparol NATO-a, Pjer Kazale pokušava da ispegla stvar pa tako izjavljuje: "Na sastanku lidera NATO-a protekle sedmice Turska se ponudila kao domaćin sljedećem samitu Saveza, ali ova ponuda se ne odnosi samo na sljedeću godinu."

On je dodao kako bi bilo dobro razmisliti da se samit NATO-a zadrži u sjedištu Saveza u Briselu. "No, jedno ne isključuje drugo", kazao je Kazale.

"Turska se distancirala od zajedničkih vrijednosti"

A to što su odnosi pojedinih zemalja članica NATO-a i Turske napeti, ne može da ispegla jedan dobro formulisani stejtment za medije.

Turska je do 1952. članica NATO-a. To znači da je u Savezu tri godine duže nego Savezna Republika Njemačka, iza Sjedinjenih Država najveća je sila Saveza a u Hladnom ratu, važila za bedem protiv komunizma. No, nakon prošlogodišnjeg neuspjelog pokušaja puča u Turskoj su uslijedila masovna hapšenja: osumnjičenih za učešće u puču, opozicionara, novinara... na površinu su isplivali izvještaji o mučenjima u zatvorima što je sve zajedno prouzrokovalo mnoge negativne naslove u medijima.

Anja Opic, ekspertkinja za odbranu i bezbjednost smatra da je to imalo i svoj uticaj na odnose s NATO-om. "NATO nije samo vojni savez to je i zajednica vrijednosti", smatra naučnica sa Akademije za političko obrazovanje u Tucingu i naglašava kako se Turska posljednjih mjeseci "distancirala od ove zajednice i zajedničkih vrijednosti". "I zbog toga bi bilo važno da NATO pošalje jasan znak u korist zajedničkih vrijednosti."

Ankara i Berlin: Spor oko Inčirlika

Napeti odnosi Turske i saveznika u NATO-u pokazuju se najbolje na primjeru veza s Njemačkom. Turska vlada je već nekoliko puta odbila da dopusti njemačkim parlamentarcima da posjete vojnike u bazi Inčirlik. Tamo, u jugoistočnom dijelu Turske stacionirano je oko 260 njemačkih vojnika, koji su dio međunarodne koalicije za borbu protiv terorističke organizacije "Islamska država".

Ekspert za Tursku Ludvig Šulc sumnja da turska vlada pravo na posjetu njemačkih parlamentaraca koristi kao politički zalog. "Jer, u osnovi Ankari se tu najviše radi o sopstvenim vojnicima koji su nakon pokušaja puča zatražili azil u Njemačkoj", kaže Šulc za DW. On kaže da bi mogao zamisliti da "turska vlada ponudi sljedeće: 'dobićete pravo da posjetite vojnike ako mi zauzvrat možemo da saodlučujemo u zahtjevima za azil turskih oficira'."

Ali, Šulc upozorava da se "savezna vlada ne bi smjela u to upustiti". "To bi bilo više nego primitivna trgovina!"

No, pitanje je da li će se uopšte ići toliko daleko. Jer, već sredinom maja je njemačka ministarka odbrane Ursula fon der Lajen posjetila Jordan, a njen zaključak je bio: Bundesver bi mogao da se iz Inčirlika preseli i u Jordan.