Kad će bolji život u Crnoj Gori?

Vlada Crne Gore je 2019. najavila kao godinu rasta životnog standarda. Ohrabren visokim stopama rasta bruto-domaćeg proizvoda (BDP) u 2017. i 2018. godini od preko četiri odsto, premijer Duško Marković poručio je da sada očekuje rast plata i penzija i poboljšanje ukupnog standarda svih građana Crne Gore. Ipak, nekoliko poskupljenja prethodnih mjeseci stavile su plan Vlade na veliku probu.

Poskupljenja anulirala rast plata i penzija?

Prosječna plata od početka godine minimalno je porasla i trenutno iznosi 514 eura, a penzije su povećane dva odsto, ali je istovremeno došlo do jednog, a najavljeno je i drugo poskupljenje struje koje u konačnom iznosi najmanje 5,4 odsto, a može da bude i mnogo veće za dio građana. Uz to, tokom ovog mjeseca dva puta su skočile cijene goriva pa je ono najskuplje premašilo 1,4 evra po litru.

„Očigledno je da se neki trendovi kojima se Vlada hvali nisu odrazili na standard građana", kaže generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USS) Srđa Keković. Lider jednog od dva nacionalna sindikata priznaje da, otkad je počela gradnja prvog crnogorskog autoputa Bar – Boljare 2015, Crna Gora ima rast BDP-a, ali dodaje i da na drugoj strani ima i ogromno zaduživanje.

Keković kaže da taj autoput kasni jer su tu napravljene grube greške koje će nas, kako dodaje, koštati najmanje još 100 miliona evra što stvara dodatnu nervozu i situacija je, po njegovom mišljenju, u ovom trenutku dosta alarmantna.

Podsjeća da je i nestabilna politička situacija zbog protesta, tvrdi da građani sve lošije žive i da je sve veći jaz između siromašnih i bogatih, tako da Vlada definitivno mora da se više posveti poboljšanju standarda građana Crne Gore.

Iz Vlade stiže potpuno drugačiji pogled

Tako državna sekretarka Ministarstva finansija Nina Vujošević kaže da Crna Gora ostvaruje najviše stope rasta od 2008, kada je počela razorna svjetska ekonomska kriza i te stope su među najvišima u Evropi.

„Građani i privreda već naveliko osjećaju efekte jer država izdvaja više novca za ulaganja u infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje i rješavanje stambenih pitanja zaposlenih. Kapitalni budžet nam je u odnosu na 2014. povećan petostruko, a iz njega se pored autoputa, grade novi vrtići, škole i bolnice", objašnjava Vujošević.

Ona kaže i da je ekonomski rast snažno doprinio povećanju ukupne zaposlenosti, a nastavljen je i rast plata i penzija.

„Sve ovo ne bi bilo ostvarivo kada bi ekonomija bila u recesiji", dodaje Vujošević i ponavlja višegodišnje tvrdnje Vlade da je Crna Gora najrazvijenija ekonomija na Zapadnom Balkanu.

Ove ocjene se temelje na podacima o najvišem bruto - domaćem proizvodu po glavi stanovnika od oko 7.450 evra. Vujošević dodaje i da podaci pokazuju da Crna Gora ima najvišu prosječnu zaradu i najvišu prosječnu penziju u regionu.

Moguć socijalni bunt?

Keković, s druge strane, podsjeća da Crna Gora ima najmanju minimalnu zaradu u Evropi od 193 evra mjesečno. Vlada je najavila povećanje na 222 evra, ali USS time nije zadovoljna.

On tvrdi i da vlast oklijeva da usvoji novi zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju, koji bi doveo do osjetnijeg povećanja penzija. Traži i da Vlada zaustavi poskupljenje struje i pozabavi se cijenom goriva jer, kako poručuje, odgovorna vlast treba da vodi računa da cijene energenata i osnovnih životnih namirnica i usluga moraju da budu stabilne ili prate rast zarada.

Keković smatra da je u suprotnom moguć socijalni bunt i da je USS spremna da ga predvodi, ako Vlada ne izađe u susret njihovim zahtjevima.

„Velika je tenzija kod građana i, iskreno rečeno, nijednom društvu ne odgovara ovakva eksplozivna situacija i da se stvari rješavaju na taj način", upozorava Keković.

Vujošević, pak, tvrdi da se životni standard, mjeren bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika, poboljšava iz godine u godinu i približava standardu u Evropskoj Uniji. „Blizu smo polovine prosječnog standarda EU, što ukazuje na napredak, ali je još puno posla pred nama", priznaje Vujošević.

Četvrtina u riziku od siromaštva

Krajem prošle godine objavljeno je da je skoro četvrtina stanovništva Crne Gore, tačnije 23,6 odsto, u riziku od siromaštva. Keković kaže da je to poražavajuće.

„Po našim podacima, skoro 80.000 ljudi u Crnoj Gori živi mjesečno sa najviše 250 evra i to je alarm za one koji donose ključne odluke u državi da se moraju hitno pozabaviti poboljšanjem standarda", smatra čelnik USS.

Vujošević smatra da ova stopa ne pokazuje koliko je stanovnika stvarno siromašno. Dodaje i da je ona smanjena u odnosu na posljednje mjerenje iz 2013. i tvrdi da je pokazala da je u stvari smanjen jaz između izrazito bogatih i izrazito siromašnih.

Kada je riječ o procentu apsolutno siromašnih u Crnoj Gori u 2017. po podacima Svjetske banke, on je iznosio 4,4 odsto i to je, kaže Vujošević, najniža stopa siromaštva u regionu. Obećava da će Vlada nastaviti sa raznim mjerama na smanjenju siromaštva.

Pad nezaposlenosti – statistika ili realnost?

Posljednjih mjeseci u Crnoj Gori zvanično je došlo do pada nezaposlenosti i ona je sada na 16,5 odsto.

„Ekonomski rast je uticao na rast zaposlenosti, zahvaljujući snažnom investicionom ciklusu i otvaranju novih radnih mjesta u preduzećima”, vjeruje Vujošević.

Keković ne vidi da je ona pala kroz neko novo zapošljavanje. „Smanjenje nezaposlenosti je više kozmetički potez kroz, na primjer, brisanje dijela ljudi sa evidencije nezaposlenih po raznim osnovama ili angažovanje nezaposlenih visokoškolaca na jednokratnom stručnom usavršavanju od devet mjeseci. Tu se radi samo o čistom administriranju", tvrdi Keković.

Sindikati i opozicija i inače često tvrde da je državna statistika samo uljepšavanje sumorne stvarnosti i dovode u pitanje i glavni podatak po kome je prosječna plata u državi sada 514 evra.

„U taj obračun, po nekim našim nezvaničnim informacijama, nisu uključena preduzeća do 10 zaposlenih kojih je ogroman broj u Crnoj Gori. Naše procjene su da prosječna plata nije veća od 430 evra ali ćemo insistirati da saznamo kolika je ona tačno" najavljuje Keković.

„To da li je nešto pozitivno ili negativno ne može biti utvrđeno na osnovu lične percepcije pojedinaca, već objektivnih statističkih pokazatelja. U tom kontekstu svaki komentar na kritike statističkih podataka je suvišan" jasna je Vujošević.

Crnogorci ipak nisu neradnici

Nedavno je objavljen loš podatak po crnogorske zaposlene po kojem su oni treći u Evropi po dužini radne sedmice. Najgora situacija je u trgovinama pa je Vlada nedavno odlučila da u toj djelatnosti uvede neradnu nedjelju.

„To još jednom ruši stereotip o Crnogorcima kao neradnicima. Imamo situaciju da neki naši zaposleni rade i po 50 sati, rade i praznicima, a prekovremeni rad im se ne plaća. Država tome mora da stane na kraj i jedino u tom slučaju imamo šansu da obezbijedimo makar osnovne uslove za dostojanstveni rad" zaključio je Keković.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android