Još se traži put ka prelasku na "čistu" struju
15. oktobar 2012Njemačka mora sa svojim susjedima potpisati niz ugovora ukoliko želi da zadrži stabilnost svog elektroenergetskog sistema. Ova zemlja će, naime, u narednih desetak godina od izvoznika struje postati njen uvoznik. Tako glasi zaključak studije komplikovanog naziva "Integracija obnovljivih izvora energije u njemačko i evropsko tržište strujom". Studiju je nedavno sprovela Njemačka agencija za energiju (DENA).
DENA od vlade zahtijeva izgradnju novih konvencionalnih elektrana koje bi zamijenile atomske elektrane, čije zatvaranje je već planirano. Njemačka ne može uspostaviti stabilno snabdijevanje strujom samo time što će graditi vjetroparkove i solarne elektrane, gdje proizvodnja zavisi od vremenskih uslova.
Čak ako u budućnosti većinu potreba za strujom Njemačka i bude zadovoljavala iz obnovljivih izvora energije, gasne i elektrane na ugalj će biti neophodne da bi se u sistem isporučila struja onda kada za njom i postoji najveća potreba. Studija tako predviđa da će 2050. godine klasične elektrane na tržištu strujom i dalje imati udio od 60 odsto. Stephan Kohler iz agencije DENA upozorava: "Najkasnije do 2030. moramo izgraditi nove klasične elektrane snage 49 gigavata." Možda je upravo to razlog zašto se njemački koncerni interesuju i za gradnuju hidroelektrana na Drini.
Nemoguć 100 posto ekološki sistem
Problem solarnih i elektrana na vjetar je to što one ne rade konstantno. Tako se recimo za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vikenda već danas proizvede više ekološke struje nego što je to potrebno. Ali, za vrijeme jednog tmurnog i hladnog decembarskog dana, glavni teret snabdijevanja potrošača snose klasične elektrane. DENA se stoga zalaže za jačanje saradnje na evropskom nivou. Tako bi tokom zime "struja iz sunca" mogla s juga kontinenta da bude transportovana ka sjeveru. 2050. godine će snabdijevanje potrošača ionako biti moguće samo u zajedničkoj energetskoj evropskoj mreži. U spomenutoj studiji se navodi kako sadašnje tržište električnom energijom uopšte nije pripremljeno na "promjenjljive", obnovljive izvore struje, te da je potrebno izvršiti reformu.
"Previše" vjetrenjača može napraviti problem
Do reformi bi moralo doći i u takozvanom EEG zakonu Njemačke. Ovaj zakon predviđa da kilovat struje iz obnovljivih izvora energije ima na tržištu veću vrijednost, nego kilovat iz klasičnih elektrana.
Tako se čak i u brojnim domaćinstvima isplatilo postaviti solarne ploče na krov i tako proizvedenu struju "prodavati" elektrodistribuciji za skuplje pare od struje koju domaćinstvo "crpi" iz mreže. Distributeri električne energije su ovu razliku u cijeni dodavali na cijenu "obične" struje, kako ne bi bili u gubitku.
Tako je ovog ponedjeljka (15.10.2012.) donesena odluka da će od 2013. "ekološki dodatak" za kilovat struje sa 3,6 centi po kilovatu porasti na 5,3 centi.
Zakonski garantovana veća cijena je napravila i određene probleme. Savezne države na sjeveru Njemačke su proteklih godina investirale milione u gradnju vjetrenjača. Tako se recimo u Šlezvig-Holštajnu već danas za vjetrovitih dana proizvede više struje nego što je ovoj saveznoj državi potrebno. Istovremeno, nedostaju dalekovodi koji bi višak energije transportovali ka zapadu i jugu Njemačke, gdje se nalaze veliki industrijski pogoni. U DENI stoga zahtijevaju da se izgradnja obnovljivih izvora energije ubuduće više koordinira na saveznom nivou.
Autori: Kay-Alexander Scholz / Azer Slanjankić
Odgovorni urednik: Mehmed Smajić