Jemen: Rat koji neće prestati ni u 2023.?

Jemen se ne smiruje. Primirje koje su u proljeće s vladinim snagama dogovorili pobunjenici iz redova Hutija, u nekoliko je navrata bilo produženo. Međutim, u jesen ove godine, zaraćene strane nisu uspjele postići dogovor o ponovnom produženju prekida vatre. Primirje je doduše bilo krhko, ali je barem toj napaćenoj zemlji i njezinim stanovnicima omogućilo mali predah.

Po navodima Ujedinjenih naroda (UN) tokom primirja nisu zabilježeni nikakvi zračni napadi, nije bilo većih vojnih operacija ili napada iz Jemena na teritorij susjedne Saudijske Arabije.

Regionalni konflikt

Vlada Saudijske Arabije naime predvodi međunarodnu alijansu protiv pobunjenih Hutija, koji u međuvremenu kontroliraju veći dio jugozapada Jemena, uključujući i glavni grad Sannu. Pobunjene Hutije s druge strane podržava Iran. Konflikt koji je izvorno imao nacionalni karakter tako se s vremenom razvio u sukob većih razmjera dviju regionalnih sila oko političkog utjecaja: između sunitske Saudijske Arabije i šijitskog Irana.

U raspetljavanju komplicirane situacije nije puno pomogla ni činjenica da tadašnji predsjednik Abed Rabbo Mansur Hadi u proljeće vlast prebacio na takozvano Predsjedničko vijeće. Mansur Hadi je time udovoljio sporazumu postignutom na mirovnim pregovorima koji su u to vrijeme održani u saudijskom glavnom gradu Rijadu – na kojima pobunjenici iz redova Hutija ipak nisu sudjelovali. Bilo je predviđeno da ovo Vijeće pregovara s Hutijima oko “konačnog i sveobuhvatnog“ rješenja i završetka višegodišnjeg građanskog rata.

Zahtjevi Hutija

No, ti mirovni pregovori su, baš kao i razgovori oko obnove primirja, propali i za to je prije svega kriva jedna sukobljena strana, kaže stručnjak za Jemen Jens Heibach iz German Institute for Global and Areas Studie (GIGA) u Hamburgu, a to su Hutiji: "Oni se nalaze u boljoj poziciji ako se pogleda na dosadašnji razvoja rata. Zato nisu ni spremni na ustupke drugoj strani", kaže njemački politolog. "Hutiji postavljaju maksimalne zahtjeve, na primjer da međunarodno priznata vlada ubuduće isplaćuje plaće i borcima iz trupa koje se bore na strani Hutija. To vlada naravno ne može prihvatiti.“

A koliko se rat izvana "potpiruje”, to jasno pokazuje i oružje na jednoj ribarskoj brodici, koje je početkom ovog mjeseca otkrila Američka mornarica na putu iz Irana prema Jemenu. Između ostaloga je pronađeno oko milijun komada municije ali i oprema za rakete i gorivo, potvrdila je Američka mornarica.

Stručnjak Heibach govori o „zamjenskom ratu“ u Jemenu. Na jednoj strani je, napominje on, znatno porasla podrška Hutija od strane Irana, a s druge strane je porasla i ovisnost Hutija o Teheranu. No, napominje njemački politolog, Hutiji pritom nisu samo strana koja prima naredbe iz Irana: „Za to su oni ipak prejaki.“ A na drugoj strani međunarodno priznatu vladu prije svega podržava koalicija koju predvodi Saudijska Arabija: "U konačnici se posve opravdano može govori o zamjenskom ratu. I zbog toga je i teško postići neki dogovor."

Humanitarna katastrofa

A za to vrijeme civilno stanovništvo pati od posljedica nasilja. Više od 11.000 djece je ranjeno ili ubijeno od početka eskalacije borbi u 2015., to je sredinom ovog mjeseca objavio Unicef. Po navodima UN-a, od 2015 je u Jemenu ubijeno oko 375000 ljudi, što je 1,25 posto ukupne populacije – ili u borbama, ali još više od posljedica gladii li bolesti, tvrdi UN. Više od četiri milijuna osoba je trenutno u bijegu na području Jemena. Ured UN-a za koordinaciju humanitarne pomoći (OCHA) govori o "najtežoj humanitarnoj katastrofi u posljednjih nekoliko desetljeća za koju su odgovorni ljudi". A razmjeri katastrofe su dodatno povećani zbog ruskog napada na Ukrajinu, što je rezultiralo problemima s nestašicom žita. Do početka napada Jemen je oko polovice potrebne pšenice (45%) uvozio iz Rusije i Ukrajine.

Pod vladavinom Hutija u znatnom dijelu Jemena pate prije svega žene. U područjima koja kontroliraju pobunjenici one se više ne smiju kretati bez muške pratnje, odnosno nekog člana njihove obitelji. A to znatno ograničava mobilnost žena i čini ih dodatno ovisnima o članovima muške rodbine.

Konsolidiranje vlasti

U dogledno vrijeme se stvari neće puno mijenjati po pitanju prevlasti Hutija, kaže stručnjak za Jemen Jens Heibach. "Oni su konsolidirali vlast na sjeveru, a neće je tako brzo izgubiti. Rat na tome neće ništa promijeniti. Jer sve ono što je do sada poduzela koalicija koju predvodi Saudijska Arabija, rezultirala je na koncu samo dodatnom jačanju prevlasti Hutija." Hutiji u međuvremenu kontroliraju teritorij, koji je s vremenom znatno povećan, i sigurno ga neće tako lako ispustiti iz svojih ruku, dodaje Heibach.

To u konačnici znači da će Hutiji nastaviti provoditi svoju dosadašnju politiku, uključujući i politiku prema ženama, kaže naš sugovornik: "To je ogroman problem što se tiče ljudskih prava, problem koji se u dogledno vrijeme neće moći riješiti. Jer generalno gledajući, ovaj će rat moći tek onda privesti kraju kada eksterni akteri prestanu pružati podršku jednoj od uključenih strana."

I šta sad?

Sve jasnije se pokazuje da je koalicija koju predvodi Saudijska Arabija – neuspješna. Napadi su samo znatno pogoršali humanitarnu katastrofu, ali nisu rezultirali poboljšanjima položaja regularnih vladinih trupa u aktualnom sukobu. Podrška izvana, stoji u analizi stručnog magazina "Foreign Policy" iz prosinca 2022., samo je rezultirala time da su Hutiji i Iran još tješnje povezani. Osim toga su, tvrdi se, poboljšane vojne sposobnosti Hutija. „I to je onda dovelo do toga da se rat prenio na teritorij Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata." Tamo su između ostaloga registrirani napadi dronovima.

I šta sad treba učiniti? Najbolja mogućnost za okončavanjem rata, piše "Foreign Policy", sastoji se u tome da se povežu predstavnici obiju grupa ali i nekih drugih skupina, koje do sada nisu bile dovoljno reprezentirane, na primjer ženske organizacije ili akteri civilnog društva. Sve drugo bi bilo samo ponavljanje recepata koji su se već pokazali kao neupotrebljivi, tvrdi se. 

Jemen kao sredstvo pritiska

No, čini se da će pregovori, obzirom i na neke određene političke razvoje izvan Jemena, u dogledno vrijeme biti još teži nego do sada. U načelu je Iran, kako se zaključuje u analizi think tanka European Council on Foreign Relations, zahvaljujući savezu s Hutijima kreirao novu zonu utjecaja na Arapskom poluotoku. A ona Teheranu omogućava da dodatno izvrši pritisak na svoje regionalne protivnike i SAD, ali i da testira vojne kapacitete Saudijske Arabije.

U međuvremenu se i Iran našao pod sve većim međunarodnim pritiskom, zbog odnosa prema protestnom pokretu u toj zemlji, ali i zbog isporuke dronova i raketa kojima se Rusi služe u agresorskom ratu na Ukrajinu. Na Zapadu, na primjer u Europskoj uniji, već su uvedene prve sankcije protiv članova režima, a razmatra se i prekid pregovora oko iranskog atomskog programa. No, sve to vjerojatno neće baš motivirati Iran da se potrudi završiti rat u Jemenu. Jer je rat za Teheran i dalje dokazano sredstvo kojim se može kreirati međunarodni kontra-pritisak.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu