Rat se nastavlja: Jemen opet moneta za potkusurivanje

Poslije šest mjeseci prekida vatre, zvanično su ponovo u ratu dvije sukobljene strane u Jemenu – šiitska grupa Hutijevaca koju podržava Iran i međunarodno priznata sunitska vlada koju podržava Saudijska Arabija.

Time sukob, koji su Ujedinjene nacije proglasile najgorom humanitarnom katastrofom na svetu, ulazi u osmu godinu.

Na pitanje koga smatra odgovornim za neuspjeh pregovora između Hutijevaca i jemenske vlade, Šveđanin Hans Grundberg, šef specijalne misije Ujedinjenih nacija u Jemenu diplomatski je odgovorio: „Cijenim stav Vlade Jemena da se pozitivno angažuje na mom prijedlogu."

Razgovori su imali za cilj produženje primirja za još šest mjeseci, međutim, prema izvorima iz Ujedinjenih nacija, Hutijevci nisu bili voljni da naprave dalekosežne ustupke, za razliku od međunarodno priznate vlade.

U stvari, pobunjenici su počeli raketiranje u roku od nekoliko minuta nakon završetka nedavnog primirja — koje je bilo na snazi od 2. aprila i završeno je u ponoć 2. oktobra.

Otvorene prijetnje

Za jemensko-američku analitičarku Fatimu Abo Alasrar, naučnicu vašingtonskog Instituta za bliskoistočni razvoj, očigledno je da je „paravojska Hutijevaca, koju podržava Iran, favorizovala povlačenje iz procesa i povratak nasilju (…) pošto nisu podstaknuti da dijele vlast", ​​napisala je ona u tekstu za sajt istraživačkog centra.

Štaviše, Hutijevci odjednom otvoreno govore o uživanju podrške Teherana, što znači novu političku i vojnu strategiju. „Teheran je dugo poricao ulogu u podršci Hutijevcima uprkos dokazima o suprotnom", rekla je Alasrar za DW, dodajući da pobunjenička grupa „sve glasnije govori o svom odnosu sa Iranom".

Snažnija pozicija ove paravojske u Jemenu dodatno se podvlači saopštenjem, koje je na Tviteru objavio jedan od portparola grupe nekoliko sati nakon završetka primirja. U poruci je na arapskom jeziku navedeno da su Hutijevci dali naftnim kompanijama u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Emiratima priliku da „regulišu svoj status i odu…"

Za Jensa Hajbaha, istraživača na Institutu za bliskoistočne studije GIGA sa sjedištem u Hamburgu, ovo eksplicitno upozorenje moglo bi da znači najveću moguću uzbunu za odbrambeni sistem Saudijske Arabije.

„U svjetlu povećane međunarodne važnosti Saudijske Arabije kao dobavljača nafte, Hutijevci su izrekli najveću prijetnju za kojom su u ovom trenutku mogli da posegnu", rekao je on za DW.

Upozorenje neće proći nezapaženo u Rijadu jer su u martu ove godine napadi na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji za koje su odgovorni Hutijevci pokazali vojnu ranjivost kraljevine.

Rat u Jemenu počeo je 2014. godine. Hutijevci – nazvani po svom pokojnom lideru Huseinu Badredinu al Hutiju – tada su osvojili sjever Jemena, uključujući tadašnju prijestonicu Sanu sa međunarodnim aerodromom i važnu luku El Hudaidu na zapadu zemlje.

Sukob je eskalirao godinu dana kasnije, kada je Saudijska Arabija, kao predvodnik sunitske koalicije, intervenisala u korist međunarodno priznatoj vladi u novoimenovanoj prijestonici Adenu. Nije tajna da se na rat gleda kao na rat pijuna kojima zapravo upravljaju šiitski Iran i sunitska Saudijska Arabija.

Kako do izlazne strategije?

Međutim, imajući u vidu da rat u Jemenu traje već osmu godinu, a da vojno rješenje još uvijek nije na vidiku, nije iznenađenje da je Saudijska Arabija sada manje voljna da nastavi borbu protiv Hutijevaca, rekao je za DW Adnan Tabatabai, izvršni direktor istraživačkog centra CARPO sa sedištem u Bonu.

„Saudijska Arabija želi da okonča rat u Jemenu što je prije moguće iz bezbjednosnih i ekonomskih razloga", rekao je on i dodao da se od 2015. pokazalo da je nemoguće ukloniti bezbednosnu pretnju iz sjevernog Jemena vojnom operacijom. Rat u Jemenu takođe ima negativan ekonomski efekat na ambicioznu sunitsku silu.

„Rat generiše visoke troškove i čak podriva međunarodnu privlačnost ambicioznih megaprojekata kao što je grad budućnosti Neom, što dovodi do opadanja zainteresovanosti međunarodnih investitora", rekao je Tabatabai i dodao da „ovo rezultira spremnošću Rijada da razgovara sa Iranom".

Međutim, trenutni nemiri u Iranu, koji su uslijedili nakon smrti djevojke, koju je moralna policija privela zbog „neprimjerenog" nošenja hidžaba, doveli su do globalnog pritiska na režim. „To povećava nepredvidivost mirovnog procesa u Jemenu jer Hutijevci i Iran imaju zajedničke interese u vođenju rata", rekla je Fatima Abo Alasrar za DW.

Jemen: ogromna ljudska cena

Dok je proteklih šest mjeseci prekida vatre donelo olakšanje u vidu značajno smanjenih vojnih aktivnosti i povećanja međunarodne pomoći avionima i brodovima, sada će se vjerovatno pogoršati situacija za stanovništvo ove ratom razorene zemlje.

Prema ovogodišnjem Svjetskom izvještaju UN, rat je izazvao smrt skoro 250.000 ljudi, dok je četiri miliona ljudi interno raseljeno, a oko polovina stanovništva suočava se sa nesigurnim snabdijevanjem hranom.

Međutim, za odlučujuće regionalne igrače, jemenska humanitarna katastrofa izgleda nije faktor vrijedan pažnje.

„Bezbjednosna pitanja u Saudijskoj Arabiji i Iranu biće jedini odlučujući faktor za mogući kraj sukoba u Jemenu", rekao je Adnan Tabatabai za DW. „Naime, čim obe strane zaključe da bi im bilo bolje da okončaju ovaj sukob, obavezaće se na novi prekid vatre."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu