Je li dovoljno vode proteklo Dunavom?

Svojim neočekivanim pozivom predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da posjeti Zagreb, predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović iznenadila je ne samo hrvatsku javnost, nego i Banske dvore. Predsjednica države na ovaj se korak odlučila usred nikad hladnijih odnosa Zagreba i Beograda koji ovih dana razmjenjuju diplomatske note i srdite poruke zbog izložbe koju je Beograd u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku organizirao o ustaškom konc-logoru Jasenovcu. Premijer Andrej Plenković zato je iznimno suzdržan kada je riječ o posjetu predsjednika Srbije Zagrebu, dok je iz sjedišta hrvatske diplomacije otvoreno poručeno da ovo nije najbolji trenutak za ovakav posjet.

Vučićev dolazak u Hrvatsku prvotno je bio planiran za studeni ili prosinac prošle godine, ali je bio otkazan. Predsjednica koja danas govori o "okretanju stranice novih i boljih odnosa" tada je upozoravala da "najnoviji razvoj događaja i atmosfera ne doprinose izgradnji međusobnog povjerenja", ali i da će "puno vode proteći Dunavom prije nego što se Hrvatska i Srbija budu mogle smatrati prijateljskim državama". Od te poruke do javne pozivnice Vučiću prošlo je samo dva mjeseca.

Bez pomaka

Dugogodišnja vanjskopolitička novinarka Sanja Despot smatra da je već odavno došlo vrijeme za poboljšanje odnosa Zagreba i Beograda. "Dobro se sjećam da je i prethodnik sadašnje predsjednice Ivo Josipović početkom desetljeća konstatirao da je došlo vrijeme za poboljšanje odnosa i krenuo u tom pravcu, ali ništa se konkretno nakon toga nije dogodilo, osim što su odnosi na vrhu jedno vrijeme bili bolji", izjavila je za DW novinarka Despot koja ne očekuje da će Vučićev posjet Zagrebu donijeti bitniji napredak. Hrvatska i Srbija, prema njezinim riječima, i dalje razmjenjuju diplomatske note i prepiru se oko izložbe o Jasenovcu, a pomaka u bitnim pitanjima, poput rješavanja problema nestalih ili graničnog pitanja, nema.

Naša sugovornica smatra da predsjednica države u ovom slučaju pokušava napraviti određeni proboj, čak i ako ju vlada ne slijedi, pretpostavljajući da je za ovaj korak dobila ohrabrenje izvana.

Takav zaključak potvrđuje poruka kojom je američko veleposlanstvo u Zagrebu na Twitteru odmah pozdravilo poziv hrvatske predsjednice srpskom kolegi, ocijenivši ga "pozitivnim korakom" i naglasivši da je odnos Hrvatske i Srbije ključan za prosperitet i stabilnost cijele regije.

Povratak na dunavski most

Kada je riječ o lošoj koordinaciji između Pantovčaka i Banskih dvora u pripremi ovog posjeta, Despot podsjeća da je predsjednica države i ranije znala preuzimati inicijativu i djelovati samostalno, bez koordinacije s vladom. "Znamo da se takvi sastanci u pravilu pripremaju dugo, uz puno diplomatskog truda. Ovaj je put predsjednica objavila javni poziv koji je predsjednik Vučić sutradan javno prihvatio. To je dosta neobično, jer obično se najprije sve dogovori, a tek onda se objavi i datum sastanka. Zato zasad nema nikakvih naznaka da će posjet donijeti i rješenje nekog otvorenog problema, no njihovo rješavanje ionako nije u nadležnosti predsjednika. I u Josipovićevo vrijeme govorilo se o rješavanju konkretnih problema, no oni nikad nisu riješeni. Hrvatsko-srpski popis neriješenih problema godinama se ne smanjuje. Mislim da bi ovaj put mogao biti presudan dogovor da se više neće svađati, a ne da će pronaći rješenje za neki konkretan problem", primjećuje iskusna novinarka.

Što ovim posjetom dobiva hrvatska predsjednica, a što njezin srpski kolega? Sanja Despot smatra da predsjednica, koja je u konstantnoj predizbornoj kampanji, želi upisati jedan poen na vanjskopolitičkom planu, dok Vučić ovim posjetom jača svoj imidž pomirljivosti i suradnje koji mu je potreban zbog približavanja EU-u.

I riječki politolog i analitičar Vedran Obućina uvjeren je kako je Vučićev posjet više motiviran Vučićevim ulagivanjem Europskoj uniji nego poboljšanjem odnosa s Hrvatskom. To je, prema Obućini, stalna politika Srbije: s jedne strane jačati odnose s Unijom, a kod kuće više igrati na prorusku i nacionalističku kartu.

No i u tom slučaju, smatra naš sugovornik, posjet bi mogao biti dobar korak ako se obistini Vučićeva najava da će posjet, iako neće biti lagan, označiti početak rješavanja barem nekih otvorenih pitanja. "Bilo bi dobro da hrvatsko-srpske odnose vratimo na onu točku na kojoj su bili na onom pograničnom mostu na Dunavu na kojem su se susreli hrvatska predsjednica i Vučić kao tadašnji srpski premijer", napominje Obućina prisjetivši se susreta na mostu između Erduta i Bogojeva u lipnju 2016. godine.

Hrvatska nema vanjskopolitičku strategiju

Koliko je realno očekivati poboljšanje odnosa Zagreba i Beograda dok su u Beogradu na vlasti bivši radikali koji su suodgovorni za tragične događaje devedesetih godina? Obućina upravo zbog toga ne očekuje fundamentalne pomake i poboljšanje u odnosima između Zagreba i Beograda, ali smatra da je moguća pragmatična suradnja na nekim pitanjima, poput izbjegličkog i graničnog problema, kao i "pragmatično" pronalaženje zajedničkog jezika oko pitanja Bosne i Hercegovine čiji je opstanak od strateškog interesa za obje strane.

Kada je riječ o razilaženju Pantovčaka i Banskih dvora oko ovog posjeta, Obućina smatra kako je posrijedi nastavak "već viđene razdjelnice između predsjednice države i premijera u pogledu vanjske politike". Iako predsjednica i premijer jesu sukreatori vanjske politike, Obućina ima dojam da predsjednica radi na svoju ruku, dok vlada ima neke druge ideje. Što je uzrok tih razlika? "Rekao bih da je predsjednica više okrenuta transatlantskom viđenju stvari, dok vlada funkcionira po principima briselske politike, no glavni je problem što Hrvatska nema definiranu strategiju prema susjednim zemljama. Hrvatska nema memorandum koji će, primjerice, odrediti naš odnos prema Srbiji i drugim susjednim zemljama. Stalno se ponavljaju iste fraze koje političari različito interpretiraju. To nije strategija vanjske politike", podvlači ovaj analitičar.