Susret Grabar-Kitarović i Vučića: Korak u bolju budućnost?

Zašto sastanak nije organiziran na premijerskoj razini i gdje je u svemu hrvatski tehnički premijer Tihomir Orešković, nije objašnjeno. Tim čudnije što će ovoga puta predsjednica i premijer dviju zemlja potpisati i dokument - Deklaraciju o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske.

Premijer Aleksandar Vučić u Hrvatskoj spada u nevoljene političke figure iz susjedstva, ponajviše zbog ranije uloge u Šešeljevoj Srpskoj radikalnoj stranci i djelovanja na okupiranom hrvatskom teritoriju tijekom Domovinskog rata. Danas, kako je izjavio za hrvatsku javnu televiziju, nije posve siguran da je ono što je tada tamo govorio bilo ispravno, no, kaže, bio je uz svoj narod. Kao znak dobre volje najavljuje i mogućnost otvaranja pitanja zastupljenosti Hrvata (i ostalih manjina) u srbijanskom parlamentu.

Ni hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koju je na tu dužnost lansirao HDZ, nije omiljena u Srbiji. Izbore je dobila na buđenju nacionalnog zanosa koji je, smatraju mnogi, prešao granicu dobrog političkog djelovanja. Ona je, u uzvratnom razgovoru za srbijansku javnu televiziju, potvrdila spremnost rješavanja problema na međunarodnim sudskim tijelima kao dio normalne prakse brojnih prijateljskih zemalja. Znakovito, na novinarsko pitanje o „porastu ustaštva, prvenstveno kroz izjave ministra kulture Zlatka Hasanbegovića (HDZ) i odlazak državnih dužnosnika na Bleiburg“ gdje se obilježavaju takozvani križni putevi - nije stala u obranu ministra već je poručila da je riječ o izoliranim slučajevima, a ne državnoj politici. Kaže, današnji sastanak, koji započinje u Dalju, a završava u Tavankutu i Subotici u Vojvodini, nije organiziran na pritisak međunarodne zajednice.

Kosor: Dovoditi Vučića je nepromišljeno

„Mislim da i to (susret u Vukovaru, nap. red.) pokazuje nevjerojatno vrludanje u vanjskoj politici. I Grabar-Kitarović i HDZ došli su na vlast s idejom „bildanja“ domoljublja, radi se o tome tko je više volio Hrvatsku“, u razgovoru za Deutsche Welle kaže bivša hrvatska premijerka i bivša šefica HDZ-a Jadranka Kosor. „U ovom trenutku kada nijedno otvoreno pitanje između Srbije i Hrvatske nije riješeno; kada se na stol, iz meni nerazumljivih razloga, ne stavljaju najvažnija pitanja, najosjetljivija, a to je pitanje nestalih; kada ni na koji način nije potaknuto pitanje granica, i to baš zato što Srbija pregovara s EU-om; kada uopće nije do kraja riješeno problematično pitanje u Poglavlju 23, za takav sastanak u takvoj situaciji ne postoji dovoljan razlog, osim stvarne potpore Srbiji na njezinom europskom putu, za što smo se mi odavno opredijelili.“

I zaista, Grabar-Kitarović najavljuje tu potporu i otklanja mogućnost blokade Srbije na europskom putu. Ipak, večer uoči sastanka kaže da će Zagreb dosljedno inzistirati na ispunjavanju kriterija.

„Sve to pokazuje apsolutno vrludanje vanjske politike koju Kolinda Grabar-Kitarović sukreira, jer sjetite se da je u kampanji govorila 'ne više regija', a ona se isključivo bavi regijom. Neobično je da je predsjednica domaćica premijeru, no najvažnija stvar koja mi se čini u simboličnom smislu je dovoditi Vučića koji prstom nije mrdnuo kada je Šešelj na dan pada Vukovara govorio da je Vukovar i dalje srpski grad i da će ponovno doći tamo. Vučić kao premijer nije reagirao ni na koji način. I sada, dovoditi ga u Vukovar baš u tjednu u kojem slavimo Dan državnosti, i to baš njega, koji je proizišao ispod Šešeljevog šinjela, po meni nije dovoljno promišljena odluka“, smatra Kosor.

Škare-Ožbolt: Izborne kampanje su jedno, realnost je drugo

No bivša ministrica pravosuđa, također i bivša članica HDZ-a, odvjetnica Vesna Škare-Ožbolt u današnjem susretu zaista vidi početak neke bolje budućnosti Hrvatske i Srbije. Naša sugovornica je rukovodila procesom mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja i danas kaže da su odnosi proteklih godina stagnirali i imali „loš okus“ te da je vrijeme za promjenu. „Svi su okupirani padom Vlade tako da se manje pozornosti posvećuje tomu. Ali svaka inicijativa koja ide u smjeru konstruktivnog dogovora i daljnjeg razvoja je dobra. Osobno to podržavam. Uvijek treba razgovarati, težiti boljem, ali i iznositi one stvari koje smetaju. Hrvatska ih je iznijela u proteklom razdoblju i ti su odnosi bili nategnuti zbog toga. Na neki način se to prilično popravilo i sada se može ići dalje."

No je li Grabar-Kitarović ta koja iskreno želi okrenuti stranicu? Upravo su ona i tehnički vladajući HDZ tvrdili da Hrvatsku žele iščupati iz regije, a predsjednica se posvetila projektiranju i naglašenom promoviranju takozvane vertikale Jadran-Baltik. „Ne bih to povezivala s distanciranjem. Hrvatska i Srbija su susjedne zemlje koje su u prošlosti imale jako ružne odnose, događale su se stvari koje Europa ne pamti od Drugog svjetskog rata. Međutim, svijet i život moraju ići dalje. Normalizacija tih odnosa znači i normalizaciju cijelog ovog područja, a to treba imati na umu. Retorika u izbornim kampanjama dviju država je jedno, ali kad se dođe na vlast sagledaju se realnosti i preuzme odgovornost za vođenje države. Na taj se način preuzima i odgovornost za daljnji razvoj. Odnosi moraju ići dalje“, priča nam Škare-Ožbolt i nabraja probleme koji i dalje opterećuju odnose; od nestalih građana u ratu, preko granice na Dunavu, do povratka hrvatskog kulturnog blaga. To su stvari koje do sada nije uspjela riješiti ni oformljena međudržavna komisija. „Morate razgovarati, jer se ti problemi neće riješiti sami od sebe. Oni koji zagovaraju zahlađenje odnosa uopće ne razmišljaju o tome da probleme treba riješiti. Oni su koncentrirani na stvaranje novih problema.“

Grabar-Kitarović gubi ekstremno desno biračko tijelo

Sam ovaj potez možda i nije oportun za predsjednicu koja je nakon osude ustaškog režima i NDH izgubila dio naklonosti ekstremno desnih birača koji su od nje i Vlade očekivali „građenje zida“ prema Srbiji i reprogramiranje države po antiliberalnom modelu.

Današnji susret će teže pasti i ratnim stradalnicima, potvrđuje naša sugovornica dobro upoznata sa stanjem u rodnoj Slavoniji. „Ima onih koji su toliko teško stradali u agresiji da jednostavno taj oporavak ne ide brzo. Razumljivo je to. Radila sam normalizaciju odnosa između Hrvata i Srba u istočnoj Slavoniji i svjesna sam da to ne ide preko noći. To je dugogodišnji proces koji će trajati možda više od desetljeća. O tome govore i događanja u Vukovaru. Dovoljna je iskra da se zapale emocije. Na odnosima kontinuirano treba raditi. Na neki način sam upozoravala prethodnu Vladu da ne radi dovoljno i da uopće nije radila na segmentu normalizacije svakodnevnog života u istočnoj Slavoniji, Baranji i Srijemu.“

Ljudima bi, kaže, trebalo objasniti kako stvari stoje te da za Hrvatsku zaista nije važno tko je na vlasti u Srbiji i je li taj pobornik Šešeljeve, Đinđićeve ili neke treće politike. „Važno je kakvu ta osoba vodi politiku prema Hrvatskoj. Mi ne možemo utjecati na to koga će građani Srbije izabrati za svog lidera, ali možemo utjecati na to kakvu će politiku voditi prema Hrvatskoj. Vučić je zadana činjenica, prošao je parlamentarne izbore i dobio je povjerenje građana pa se prema tome s njim mora razgovarati. Ako će voditi politiku koju propagira Šešelj, to je ogroman problem. Ako će voditi politiku razvoja i rješavanja međusobnih odnosa, onda je to druga stvar“, zaključuje Škare-Ožbolt.