Jačanje AfD na istoku Njemačke: migranti na udaru

Šok, ogorčenje i strah. Te tri riječi Eliza Kalcolari često koristi da opiše reakcije migranata na istoku Njemačke kada govore o nedavnim izbornim uspjesima Alternative za Njemačku (AfD).

Ta desničarska partija nedavno je dobila izbore za načelnika jednog malog okruga u pokrajini Tiringiji, a potom i za gradonačelnika jednog mjesta u Saksoniji-Anhalt. I to, iako su se sve druge stranke udružile protiv njih.

„Kako je to moguće? Zašto nas ovi ljudi neće?“, opisuje reakcije migranata Eliza Kalcolari, koja vodi organizaciju MigraNec u Tiringiji.

Kaže, migranti se pitaju zašto je bijes AfD-a i njenih birača prevashodno usmjeren prema njima. I zašto ostatak društva ne protestuje.

Mala vidljivost migranata na istoku

U udruženju MigraNec okupljene su 54 organizacije koje zastupaju interese migranata u Tiringiji. Ali, njihovi napori često su uzaludni, priča Kalcolari za DW.

„Ljudi sa migrantskim bekgraundom ili oni druge boje kože nisu vidljivi u istočnoj Njemačkoj. Recimo, u Tiringiji imamo samo jednu pokrajinsku poslanicu migrantskog porijekla ali i ona dolazi sa zapada Njemačke“, kaže Kalcolari i dodaje:

„U velikim firmama ili upravnim strukturama jedva da ima ljudi sa useljeničkom istorijom."

Postoji bojazan da će ih biti sve manje, jer ljudi migrantskih korijena odlaze u zapadnu Njemačku, gdje manje padaju u oči i mogu da računaju na dobrodošlicu. Ili se na istoku koncentrišu u većim i otvorenijim gradovima, poput Jene i Erfurta.

Mnogi ne mogu da podnesu „svakodnevni rasizam“ i „mikroagresiju“, kaže Kalcolari. „Stvari koje nisu opipljive, ali su krajnje bolne, kao strelice koje ubadaju svakodnevno. Poprijeki pogledi, nipodaštavajući komentari…“

-pročitajte još:   Njemačka prije 30 godina i danas: i dalje rasprostranjen rasizam

„Poraz demokratije"

Kira Ajadi tačno zna o čemu je riječ. Trpila je već rasističke uvrede, povike protiv muslimana, čak i nacističko salutiranje kad nema svjedoka – na ulici, u trgovini, u gradskom autobusu.

Ajadi radi u Fondaciji „Amadeu Antonio“ koja se bori protiv rasizma i antisemitizma. Uspon desničara na istoku zemlje nije je iznenadio.

„Jednostavno moramo da prihvatimo da dijelovi njemačkog društva zastupaju rasističke i djelimično ekstremne desne pozicije. To se teško prihvata, jer baca loše svjetlo na njemačko društvo. Ali, to je naprosto tako“, kaže ona za DW.

Nedavno je jedna studija u pet istočnih njemačkih pokrajina – koje su ranije činile DDR – pokazala da 70 odsto građana vjeruje da „stranci dolaze samo kako bi se okoristili socijalnom državom“.

Oko trećine ljudi misli da Jevreji imaju previše moći u Njemačkoj, ili da je zemlji potreban jak vođa. Svaki četvrti kaže da je u periodu nacizma bilo i dobrih stvari.

To je poraz demokratije, kaže Ajadi. „Da li njemačka vlada ili lokalne samouprave uopšte još mogu čiste savjesti da smještaju izbjeglice na istoku Njemačke? Koliko će ljudi tamo biti sigurni s obzirom na razmjere desničarskog nasilja?"

-pročitajte još:   AfD nije jedina – pomak udesno u EU

Nedavno su u Kemnicu desničarski batinaši napali jednu grupu turista koji su govorili engleski. A Kemnic bi trebalo da 2025. bude jedna od evropskih kulturnih prijestolnica.

Ko je kriv za uspon desnice?

U politici i medijima traži se objašnjenje za strjeloviti uspon AfD na istoku. Iduće godine se glasa u Brandenburgu, Saksoniji i Tiringiji, i velike su šanse da AfD bude najjača stranka.

Opozicioni Demohrišćani tvrde da su za to kriva lutanja njemačke Vlade koju čine Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali – posebno oko zelene agende i prelaska na ekološko grijanje.

Vlast pak upozorava da Demohrišćani ne bi smjeli da preuzimaju sve više desničarskih pozicija, i tako od AfD načine „salonske desničare“.

Politolozi ukazuju na autoritarnu istoriju DDR-a, u kojoj nije došlo do pravog suočavanja sa periodom nacizma. Na to se nadovezuju i frustracije zbog navodnog zapostavljanja istočne Njemačke poslije ujedinjenja.

Ajman Mazjek, predsjednik Centralnog savjeta muslimana u Njemačkoj, krivi i medije. Kaže da negativno izvještavanje o islamu ili muslimanima daje rezultate posebno u regionima u kojima muslimana gotovo i da nema.

„I upravo tamo imamo raširenu islamofobiju i mržnju prema muslimanima. To vam govori da rasizam prema tim grupama nema korijen u realnom životu, nego u slikama koje se šire po kafanama i društvenim mrežama“, kaže Mazjek za DW.

On crpi nadu iz činjenice da civilno društvo ipak protestuje protiv takvog stanja. Ali, za uspjehe AfD na istoku krivi velike društvene strukture.

„Dijelom su zakazale i crkve i religije, jer nisu uspjele da odgovore na ovaj gubitak orijentacije, na duševne frustracije i strah od kompleksnog svijeta“, kaže on.

„Tako su se mnogi ljudi okrenuli desničarskim šarlatanima i postali spremni da žrtvuju i stvari od kojih sami profitiraju: slobodu, pravnu državu i demokratiju."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu