Izbori u EU: Šta je EP postigao a šta nije od 2019?

Najprije, definitivni izlazak Velike Britanije iz EU, onda pandemija COVID-a, zatim rat Rusije u Ukrajini - evropski parlamentarci  su od izbora 2019. suočeni s velikim političkim izazovima. Zato se lako zaboravlja koje su još teme bile na dnevnom redu.

Green Deal: Kakva je situacija s klimatskim obećanjem?

2019. godine, Evropska komisija - izvršno tijelo EU-a - predstavila je plan za smanjenje emisija stakleničkih plinova u EU za 55 posto do 2030. godine  u odnosu na 1990., kako bi do 2050. imala neutralne emisije. Time je odgovorila na pritisak mladih klimatskih aktivista i na tzv. "zeleni val". Na izborima prije pet godina, niz zastupnika Zelenih je dobilo mjesto u Evropskom parlamentu - kao nikada prije.

Od tada, Evropski parlament je uključen u pregovore o brojnim zakonima, kojima se trebaju ispuniti obećanja iz Green Deala. To uključuje planove o zabrani automobila, koji imaju motore s unutarašnjim sagorjevanjem tokom sljedećeg desetljeća i porez na određene uvezene proizvode s visokim CO2-otiskom, čiji je cilj da zagađivači to plate.

"Evropski parlament pokazao se kao iskusan zakonodavac u području ekološke politike", kaže Peggy Corlin, voditeljica briselskog ureda Fondacije Robert Schuman.

Međutim, ankete provedene ovih dana, upućuju na to da se situacija za Zelene može negativno preokrenuti. Zbog protesta širom EU, Brisel (Bruxelles) je ove godine olabavio neka pravila za ekološko poljoprivredno zemljište, kako bi rasteretio poljoprivrednike.

U februaru su pravila za obnovu uništene prirode usvojena tijesnom većinom. Najveći umjereno-desni Klub poslanika povukao je svoju podršku zbog zabrinutosti oko sigurnosti hrane. Tokom pregovora, tekst zakona je značajno oslabljen. Zaštitnici klime su to  kritizirali kao razvodnjavanje ranijih klimatskih obećanja.

EU donijela prve propise za AI i Big Tech

Od 2019. godine, EU je donijela niz zakona kojima se ograničava moć velikih tehnoloških kompanija. Prošle godine stupila je na snagu nova regulativa, koja zahtijeva od online platformi da aktivno djeluju protiv štetnih sadržaja.

EU je već nekoliko puta koristila svoje nove digitalne ovlasti i provjeravala društvene mreže. Na pritisak EU-a, u aplikaciji TikTok Lite su obustavljeni dijelovi kontroverznog sistema nagrađivanja.

Andrea Renda, direktor istraživanja u Centru za evropske političke studije u Briselu (Bruxellesu), rekao je za DW da su zastupnici Evropske unije također "bitno" sudjelovali u jačanju prvih zakona, kojima se regulira umjetna inteligencija. Međutim, on upozorava da EU sada ima "veliki problem s provedbom" jer svaka pravna odredba ima različite postupke.

Migracije u EU: unatoč napretku i dalje sporne

Dugo vremena jedna od najspornijih tema u EU je migracijska i politika azila. Početkom aprila, Evropski parlament je nakon desetljeća rasprava konačno dao svoj konačan pristanak na reformu azila. Mnoge nacionalne vlade to su nazvale uspješnom pričom.

Prema novim pravilima, države članice EU-a moraju primiti odgovarajući udio migranata koji stignu na obale EU-a - ili platiti naknadu drugim zemljama koje ih prime. Kako bi se ubrzalo prisilno vraćanje azilanata, zahtjevi za zil će biti procjenjivani i prema tome odakle dolazi azilant odnosno kolika je vjerojatnoća da će njegov zahtjev biti odobren. Organizacije za ljudska prava kritiziraju nova pravila.

"Sa stajališta zakonodavca a uzimajući u obzir sve što je tome prethodilo, rezultat se može smatrati uspjehom", kaže Helena Hahn, analitičarka za pitanja migracija u briselskom Think Tanku European Policy Center. Pa ipak, dodaje, rezultat je razočarao mnoge vlade.

"Razlog zašto su zastupnici na kraju rekli „Da!" je spoznaja da je uvijek bolje imati sporazum nego ga nemati. Da reforme nisu usvojene, to bi vjerovatno dovelo do koraka unazad na izborima", objašnjava ona. "Stranke centra i lijevog spektra ne bi htjele snositi konsekvence."

Špijuni iz zemalja koje nisu u EU?

Niz skandala o navodnim pokušajima miješanja zemalja, koje nisu članice EU, i dalje bacaju sjenu na parlament. Belgijsko državno otužilaštvo je 2022. pokrenulo istragu o navodnom sistemu uticaja na zastupnike putem novčanih uplata. Slučaj je postao poznat kao "Katargate" - iako je Katar odbacio bilo kakvu umiješanost.

U aprilu ove godine, brzo su se pojavili izvještaji o navodnoj ruskoj propagandnoj akciji, prije nego što je početkom sedmice saradnik njemačkog zastupnika u EU uhapšen zbog sumnje da špijunira za Kinu.

"Pitam se što će biti sljedeće", rekla je za DW njemačka socijaldemokratska zastupnica u EU-u Gabriele Bischoff i dodala: "Stvarno je važno da učinimo našu demokratiju otpornijom na strano miješanje."

Prošle godine, parlament je već pojačao zaštitu zviždača i pooštrio pravila transparentnosti za zastupnike Evropskog parlamenta.

Politika EU: Podrška Ukrajini, kažnjavanje Rusije

Evropski parlament ne može sam donositi zakone. Umjesto toga, ograničen je i upućen na pregovore o prijedlozima Evropske komisije s državama članicama EU-a. Ipak, često koristi svoje "soft power"- tako što donosi pravno neobavezujuće rezolucije kako bi vršio pritisak na druge institucije Evropske unije..

Evropski zastupnik političkog centra Billy Kelleher iz Irske kaže da su parlamentarci iskoristili taj uticaj u kontekstu ruskog rata u Ukrajini. Pritisnuli su nacionalne vlade da smanje ovisnost o ruskom plinu i pojačaju podršku Ukrajini.

"Parlament je bio među prvima kada je insistirao na proširenom popisu sankcija protiv Rusije kako bi smanjio njenu sposobnost financiranja rata u Ukrajini", rekao je Kelleher za DW. On je jedan od mnogih zastupnika, koji su posjetili Ukrajinu od februara 2022. godine.

I konačno, Evropski parlament ima malo direktnih vanjskopolitičkih ovlasti, jer odluke donose vlade zemalja članica EU. Zastupnici stalno traže više uticaja. Njihov argument je da su oni u Evropski parlament, na  kraju krajeva, izravno izabrani od strane građana.

No, to nije prioritet za sve evropske političare. "Moramo poštovati odluke nacionalnih vlada, jer su one pravi predstavnici naroda", rekao je evropski zastupnik Nicola Procaccini, predsjednik desno-nacionalnog Kluba poslanika evropskih konzervativaca i reformista (ECR). Kao i stranke umjereno desne orjentacije pa sve do krajnje desnice i Procaccinijeva stranka vjerojatno će na izborima za EU ovog juna dobiti više glasova na štetu stranaka političkog centra i ljevice.

Ovaj tekst preveden je sa njemačkog a izvorno je objavljen na engleskom jeziku.

 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu