Izbori u BiH: "Sve isto: i centar i desnica i ljevica"

U dosadašnjem toku predizborne kampanje u BiH nije se moglo vidjeti ništa novo, smatra predsjednik odbora Koalicije za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ Vehid Šehić. „Gotovo sve kampanje u BiH su identične jedna drugoj. Pošto se radi o lokalnim izborima, posebno zabrinjava činjenica da se najmanje govori o lokalnim problemima. Gotovo da nema priče o razvoju lokalnih zajednica i poboljšanju socijalnog statusa građana u lokalnim zajednicama.

U kampanju za lokalne izbore uključili su se i prvi ljudi političkih stranaka koji vode neku 'visoku' politiku i bave se temama koje nemaju dodira sa lokalnim zajednicama. Mi ovdje u BiH zato raspravljamo o referendumu, o dogovorima trojice lidera na nivou Federacije BiH, koji ponovo obećavaju milijarde i nove investicije. Obične ljude nastoje zabaviti visokim političkim temama, a stvorili su i atmosferu u kojoj se ljudi ponovo boje rata. U atmosferi straha zaboravlja se na životno važna pitanja. Takva je, nažalost, predizborna politika u BiH, i zato je ova zemlja po svim pokazateljima na samom začelju evropske ljestvice razvoja“, kaže Šehić za Deutsche Welle.

U predizbornim nastupima kandidata vladajućih stranaka i opozicije gotovo da nema bitnijih razlika. „Živimo u vremenu kada su političke stranke postale interesne grupe. Izgubile su ideološku matricu, tako da danas ne znamo šta je socijaldemokratija, šta liberalizam, a šta konzervativni politički pravac. Sve je to pomiješano, pa su im slični i programi. Zato između vladajućih i opozicijskih stranaka gotovo da i nema razlike. To je praksa u posljednjih sedam ili osam izbornih ciklusa u BiH“, podsjeća Šehić.

Izbori u BiH su „ovjera postojećeg stanja međunacionalnih odnosa“

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane analizirao je političku sliku BiH uoči lokalnih izbora 2016. godine. Direktor IFIMES-a Zijad Bećirović vjeruje da na predizbornu političku scenu u BiH utiču i „velikodržavni projekti“. „Velikodržavni projekti iz susjedstva smetnja su razvoju BiH. Zato su svi izbori u BiH ovjera postojećeg stanja međunacionalnih odnosa u ovoj zemlji, kroz projekciju navedenih državnih projekata. Također, i unutar nacionalnih korpusa u BiH postoje tenzije, ali samo u smislu ovladavanja resursima na 'svojim' nacionalnim teritorijama. Zato su obični građani u BiH žrtve 'visoke politike' kojom dominiraju nacionalistički projekti“, kaže Bećirović za Deutsche Welle. Naš sagovornik posebno upozorava na djelovanje predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD-a) Milorada Dodika, ali i nekih opozicijskih lidera u RS-u.

„U RS-u imamo tradicionalno suprotstavljena dva politička bloka. Na jednoj strani je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Demokratski narodni savez (DNS) i Socijalistička partija (SP), a na drugoj Savez za promjene u kojem su Srpska demokratska stranka (SDS), Partija demokratskog progresa (PDP) i Narodni demokratski pokret (NDP). Savez za promjene je znatno oslabljen zbog kolaboriranja predsjednika PDP-a Mladena Ivanića sa Miloradom Dodikom. PDP rapidno gubi podršku u biračkom tijelu i zbog toga Ivanić neprimjerenom retorikom, koja dodatno zaoštrava i remeti odnose u BiH, pokušava povratiti izgubljenu podršku u biračkom tijelu. Radi se o klasičnoj 'političkoj prostituciji' karakterističnoj za Ivanića“, navodi se, između ostalog, u analizi IFIMES-a.

U politici je sve moguće

Ovaj Institut je analizirao i predizborne političke prilike u Federaciji BiH. „U Federaciji BiH je koalicija stranaka SDA-SBB apsolutni favorit lokalnih izbora. U hrvatskom korpusu na lokalnim nivoima to je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH. Socijaldemokratska partija (SDP) se nalazi u dubokoj defanzivi i u pokušaju pozicioniranja u okviru opozicije. Demokratska fronta (DF) se pokušava nametnuti kao opozicija i žestoki kritičar vlasti, što joj djelimično i uspijeva zbog brojnih propusta aktualne vlasti“, ističu analitičari IFIMES-a.

Bećirović nije iznenađen činjenicom da su na zajedničkim listama dojučerašnji ljuti politički protivnici. „Politika je takva. Sve je moguće, ne samo u BiH, nego i na svjetskoj razini. Motivacije su interesi, ali najčešće usko stranački i osobni. Teško da običan građanin ima izbora u ovakvoj situaciji kada ni 'opozicijske' stranke ne nude ništa novo“, kaže Bećirović. Općinski (lokalni) izbori u BiH bit će održani 2. oktobra. Pravo glasa ima 3.345.486 građana. Za pozicije u budućoj lokalnoj vlasti takmiči se oko 30.000 kandidata. Izabrat će se 2.835 vijećnika, 1.687 u Federaciji BiH, 1.117 u RS-u te 31 zastupnik u Skupštini Brčko Distrikta. Bit će izabrani i gradski vijećnici, 131 načelnik, te 12 gradonačelnika.