BiH: Prljava izborna kampanja se nastavlja

Malverzacije biračkim spiskovima, glasanje 'umrlih' i još mnogo toga događa se i danas, više od 25 godina od uvođenja višestranačkog sistema. Izgleda da se predizborne kampanje nisu uopšte promijenile. Nijedna od nadležnih bh. institucija a ni međunarodni predstavnici koji prate izbore, nemaju odgovor na pitanje: zbog čega se ne sankcionišu odgovorni.

Sumnjivo preko 1.400 prijava u CIK BiH

Najnoviji prmjer stiže iz Dervente gdje je policija uhapsila šest lica koji se sumnjiče za falsifikovanje dokumentaciije na osnovu koje su registrovali preko 1400 birača koji glasaju putem pošte iz inostranstva i te podatke dostavili Centralnoj izbornoj komisiji. Ni prvom čovjeku opštine nije jasno kako se godinama formiraju birački spiskovi.

„Derventa ima 30.177 stanovnika. Po nekoj statistici 60-ak posto je aktivnog biračkog tijela, a na našem biračkom spisku je oko 33 hiljade glasača. Dakle umjesto 18 hiljada, koliko bi ih zapravo trebalo biti (60 odsto prim. red.), na biračkom spisku je njih 33 hiljade“, kaže načelnik opštine Derventa Milorad Simić, postavljajući pitanje "kako je moguće da takav birački spisak bude potvrđen".

Kupovina glasova

Ovo je samo samo jedan u nizu primjera izbornog inženjeringa a malverzacija na terenu je veliki broj o čemu je Koalicija „Pod lupom“ obavještavala Centralnu izbornu komisiju BiH u više navrata. Član ove koalicije Vehid Šehić kaže da je na sceni prisutan izborni inženjering, kupovina mjesta u biračkim odborima, kupovina glasova ali i korištenje javnih sredstava u izbornoj kampanji, što je gotovo nemoguće spriječiti.

„Svi smo na početku znali da nas očekuje žestoka kampanja ali u smislu da će se kroz nju kandidati najmanje baviti pitanjima od lokalnog značaja i interesa građana. Institucije ove države nisu u funkciji radi onog zbog čega postoje jer su svi uključeni u kampanju pa se događaju mnoge stvari poput trgovine biračkim mjestima u odborima, gdje se krši Izborni zakon BiH“, kaže Šehić.

Nedavno su se pojavili oglasi u kojima se nudi glas po cijeni od 50 do 100 maraka, što se dešavalo i ranijih godina. Zloupotrebe ličnih podataka zabilježene su u Trebinju. Nekoliko desetina građana tvrdi da nikada nije poslalo Centralnoj izbornoj komisiji zahtjev za glasanjem u inostranstvu. Svoja imena, međutim, pročitali su tvrde na glasačkim spiskovima u Crnoj Gori i Srbiji.

Trebinjac na biračkom spisku u Igalu

„Moje se ime ne nalazi u Trebinju nego u Crnoj Gori u Igalu. Nikada tamo nisam glasao, ne znam odakle moji podaci na tom biračkom spisku“, kaže Bojan Mrakić koji je još sa nekoliko sugrađana otkrio da "glasa" van Trebinja, u Crnoj Gori.

„Ukoliko postoji elemenata za sumnju na postojanje krivičnog djela, zna se ko treba da reaguje. Pošto se mnogo priča o nepravilnostima, o kupovini glasova, zloupotrebi djece, pozivamo sve nadležne institucije da reaguju“, kaže Vehid Šehić.

Te instititucije reaguju deklarativno, saopštenjima ili verbalnim osudama i tu se sva priča završava. Mada je je zakonski gledano to i najviše što mogu učiniti.

CIK traži uputstva

Centralna izborna komisija primila je do sada nekoliko pritužbi u vezi sa dosadašnjim tokom izbornog procesa. U vezi sa slučajem u Derventi CIK se obratio Sudu BiH od kojeg je tražio upustva kako dalje postupati kada je riječ o predaji tražene dokumentacije.

„Centralna izborna komisija BiH će obavjestiti o svemu i Tužilaštvo BiH uz poziv da Tužilaštvo BiH preuzme istragu koja se vodi u Derventi, a sve imajući u vidu činjenicu da je došlo do lišavanja slobode i prava određenih osoba zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivična djela falsifikovanja isprava i zloupotrebe biračkog prava, a što eventualno može dovesti i do uskraćivanja biračkog prava pojedinim osobama što je u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH“, saopštili su iz CIK-a.

U koaliciji za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ kažu da su u proteklih ne samo 15 dana izborne kampanje, već i prije toga, zabilježeni ozbiljni slučajevi nepravilnosti od strane političkih subjekata. Poražavajuće je to što te nepravilnosti ne ugrožavaju regularnost izbora, ali da se radi o očiglednoj zloupotrebi.

Ne može nam niko ništa

U tom kontekstu jasno je da niko ne može da zabrani otvaranje autoputa ili samo jednog njegovog dijela, ali je simptomatično što se to dešava uvijek u vremenu pred izbore. Tako smo u RS nedavno imali otvaranje dijela autoputa od Doboja do Prnjavora ali i polaganje kamena temeljca za izgradnju mosta na rijeci Savi kod Svilaja. U oba ova događaja učestovali su predstavnici aktuelne vlasti, koje su to predstavile kao njihove uspjehe. U oba slučaja korištena su javna sredstva za promociju određenih političkih subjekata iako dobro skrivenih pod plaštom nacionalnih interesa.

„Niko njima ništa ne može. Nema sankcija, nema odgovornosti, nema ničega. Ovdje je političarima dozvoljeno da govore šta god hoće, tako je kreiran čitav sistem. Institucije mogu na nešto da reaguju ali u principu to je zanemarljiv broj slučajeva. Mi smo ovdje potpuno izgubili kompas. Možemo zloupotrebljavati i djecu u kampanjama, škole, školska dvorišta za političke skupove... ako to možemo, a evidentno je da možemo, onda smo dotakli dno“, zaključuje Elvir Padalović, novinar magazina Buka.