Grci žele kontrolu nad migrantima
27. novembar 2019
Jorgos Stancos ne zna za milost. Nakon najave vlade u Atini da će zatvoriti prepune kampove za registraciju izbjeglica u istočnim dijelovima Egejskog mora i podići nove kampove zatvorenog tipa za nekoliko hiljada ljudi, gradonačelnik ostrva Samos otvoreno je zaprijetio da će kompletno Gradsko vijeće podnijeti ostavku. To će se desiti ukoliko grčka vlada bude insistirala na realizaciji svojih planova, upozorava Stancos. Bivši socijalista je u početku podržavao strogi kurs nove konzervativne vlade. Šta se u međuvremenu promijenilo? Ništa, kaže zamjenik gradonačelnika Jorgos Dionisiu u razgovoru za DW. Prijedlog vlade u Atini da se grade izbjeglička naselja zatvorenog tipa načelno je naišao na pristanak lokalnih vlasti na Samosu. “Međutim, "odbijamo da primimo 5.000 novih izbjeglica. Vrijeme je da rasteretimo naše ostrvo", kaže Dionisiu.
Nedaleko od gradske vijećnice, u Centru za registraciju Vathy izbjeglice čekaju da se nešto desi. Za skoro 700 ljudi trebao je biti obezbijeđen smještaj u bivšoj kasarni, ali sada ih ima više od 5.000. Većina dolazi iz Afganistana, Iraka ili iz zemalja subsaharske Afrike tzv. Crne Afrike. Izbjeglički kamp puca po šavovima. Porodice žive u šatorima i jedva da imaju pristup sanitarijama. Po danu se novopridošli motaju po trgovačkim ulicama glavnog grada ostrva. Stanovnici kažu da je ovo sada druga Moria - aludirajući na užasne uslove u zloglasnom izbjegličkom kampu Moria na susjednom ostrvu Lezbos. Zamjenik gradonačelnika Dionisiu kaže da bi bilo bolje kada novopridošli ne bi slobodno šetali, već bili u zatvorenom kampu pod nadzorom. "U protivnom je u opasnosti sigurnost naših građana - a u konačnici i pridošlica", kaže on.
"Sigurnost" kao najveće dobro
"Ljudi bi se ponovo trebali osjećati sigurno" – stalno ponavlja nova konzervativna vlada u Atini. Time je šef vlade Micotakis postigao pun pogodak u predizbornoj kampanji. Dobra vijest je da bi se prenapučeni kampovi poput Morie na Lezbosu ili Vathy na Samosu trebali zatvoriti. No, na ostrvima smještenim u istočnom dijelu Egejskog mora niču novi kampovi zatvorenog tipa. I na kopnu se, prema izvještajima grčkih medija, planira podizanje nekoliko kampova za migrante. To se dešava uz obećanje nove vlade da će se zahtjevi za azil obrađivati brže. Za razliku od dosadašnje prakse, migranti ne bi trebali ostati u kampovima otvorenog tipa godinama, dok se ne odluči o njihovim zahtjevima za azil. Odbijeni tražioci azila biće upućeni u pritvorske centre, a zatim konsekventno vraćani u susjednu Tursku.
Svi detalji novog kursa grčke vlade prema migrantima još nisu poznati. Predstavnici Amnesty Internationala i UNHCR-a su uglavnom suzdržani. Prije svega se atinski političari spore oko smislenosti nove izbjegličke politike. Kampovi zatvorenog tipa ne bi riješili nikakve stare probleme, ali bi stvorili nove, žali se Kostas Arvanitis, poslanik opozicione ljevičarske partije SYRIZA. Ovaj političar smatra da bi se stvari mogle i drugačije rješavati: "Nedaleko od moje vikendice u Lavrionu blizu Atine nalazi se kamp za 290 izbjeglica. Ti ljudi su na pijaci svaki dan, njihova djeca idu u školu, s njima nemamo problema", kaže Arvanitis za DW. Ali možda bi situacija bila drugačija, da je, umjesto nekoliko stotina, u Lavrion doputovalo nekoliko hiljada ljudi? Naravno, prenapučen kamp kao što je Moria nije rješenje, kaže Arvanitis. Ali pristup nove grčke vlade pokazuje samo da konzervativci nemaju koncept za rješavanje izbjegličke krize. Uostalom, broj izbjeglica i migranata nije se smanjio nakon promjene vlasti u Atini, čak je porastao, žali se ovaj lijevo orijentisani političar iz partije SYRIZA.
Politika prema izbjeglicama kao "Problem br.1"
Konzervativna političarka Eliza Vozenberg se s tim ne slaže. "Rast broja novopridošlih nema nikakve veze s novom vladom, već s činjenicom da turski predsjednik Recep Tayip Erdogan šalje izbjeglice i migrante u Evropu", kaže za DW ova grčka pravnica. "I prethodna ljevičarska vlada u Atini odgovorna je za trenutnu situaciju, jer je vodila politiku otvorenih vrata”, kaže Vozenberg. Ali sada je vrijeme da se sigurnost građana u Grčkoj stavi u fokus izbjegličke politike - posebno jer broj izbjeglica i dalje raste. "Prošle nedjelje smo registrovali 400 novih dolazaka dnevno u istočnom dijelu Egeja. Kuda bi to trebalo da vodi?" zapitala se ova zastupnica Evropskog parlamenta iz reda konzervativaca.
Čini se da rezultati ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da su građani za strožiji kurs u izbjegličkoj politici. Politički barometar atinskog nedjeljnika To Vima pokazuje da 33 posto ispitanika smatra da je izbjeglička i migracijska politika trenutno "pitanje broj jedan u Grčkoj". Samo 28 posto građana ekonomsku situaciju u zemlji vidi kao najveći problem: visoka nezaposlenost baca u očaj svega 14 posto ispitanika.