Istok Evrope na kontra kursu u izbjegličkoj krizi

Mađarski premijer Viktor Orban i dalje ostaje perjanica država tzv. Višegradske grupe u borbi protiv zajedničkog evropskog rješenja izbjegličke politike. Orban je, dva dana pred samit EU, u svom govoru na nacionalni praznik ponovo ojačao svoju poziciju u politici prema izbjeglicama. Kazao je da on ne bi prihvatio raspodjelu migranata iz Turske u zemlje EU. Njegov tvrd stav u izbjegličkoj politici podržava u međuvremenu više od dvije trećine Mađara. Orban čak želi da organizuje referendum i narodu prepusti odluku o kvotama raspodjele izbjeglica u EU.

Slične stavove imaju i druge istočno evropske zemlje, prije svih Češka i Slovačka. Zbog toga bi on mogao da strahuje da samit EU doživi uspjeh, kazao je austrijski ekspert za jugoistočnu Evropu, Gerald Knaus u intervjuu za DW. Ekspert Knaus iz "Evropske inicijative za stabilnost" smatra da će se postići evropsko rješenje s određenim ograničenjima. Prije svega je 'lobiranje' mađarskog premijera dovelo do toga da bi u međuvremenu mnoge zemlje mogle preuzeti njegovu politiku.

"Ako Orban i oni koji stoje po strani, i koji žele da sabotiraju jer imaju drugačije političke vizije budućnosti izbjegličkog prava, budućnosti Evrope, onda na to mora da se obrati pažnja za budućnost i onda se ne bi smjele gajiti nikakve iluzije o političkoj agendi koja iza toga stoji, ali to opet ne bi smjelo da zadržava druge da djeluju", kaže Knaus za DW.

Rumunija neodlučna

Brisel se nada kompromisnom rješenju. Pojedine zemlje istočne Evrope, kao Rumunija i Bugarska, ne žele da podrže Orbanov stav. Ali, početni položaj je drugačiji. Ta zemlja nije u Šengenu i životni standard je u prosjeku nizak. Rumunija takođe ne leži na klasičnoj 'Balkanskoj ruti', tako da do sada nije bila aktraktivna tranzitna zemlja. Uz to tu su i planovi za dodatno osiguranje granica, u slučaju da izbjeglice zbog zatvorenih granica na Balkanu krenu alternativnim rutama, pa tako i preko Rumunije.

Bugarska se pak kao tranzitna zemlja suočava s drugim problemima. Trenutno u zemlju dolazi 1.500 izbjeglica mjesečno, navjiše njih iz Sirije, Iraka i Avganistana. Oni takođe u najvećem broju slučajeva žele preko Srbije dalje za zapadnu Evropu. Bugarska važi kao moguća nova ruta za izbjeglice ali oni tamo nisu dobrodošli. U jednom arapskom 'pripručniku za izbjeglice', Bugarska je na prvom mjestu zemalja u kojoj potražioci azila ne treba da podnose zahtjev. Mržnja prema strancima i islamofobija je u toj zemlji široko rasprostranjena, stoji u priručniku. Preko deset hiljada ljudi je 2013. i 2014. došlo u Bugarsku i većina njih je govorila kako su loše prema njima postupali kako vlasti, tako i narod.

Poljska ne želi izbjeglice

Poljska je još pod starom vladom bila jedina zemlja iz 'Višegradske grupe' koja je u posljednjem trenutku odlučila da se ne pridržava dogovora grupe. Slično kao i Rumunija, Poljska se u jesen 2015. obavezala da će po evropskom principu raspodjele primiti 7.500 izbjeglica. No, nova nacionalno-konzervativna vlada na tadašnje dogovore gleda kritički ali, bez obzira na odgovarajuću retoriku, želi da se drži dogovora. Tako da bi do kraja marta ove godine u Poljsku trebalo da stigne prvih stotinu izbjeglica s Bliskog istoka, a svi oni će morati da budu "pažljivo provjereni", najavila je premijerka Beata Šidlo (Szydlo). Treba pomenuti da se Poljska protivi odlukama na evropskom nivou o dodatnom prijemu muslimanskih izbjeglica.

Javnost je i u Poljskoj podijeljena kada je riječ o izbjegličkom pitanju. Prema istraživanju javnog mnjenja, u novembru prošle godine 73 odsto Poljaka je kazalo kako Poljska ne može sebi da priušti prijem izbjeglica. No, u istom trenutku 53 odsto je kazalo da bi Poljska kao članica EU trebalo da se drži evropskih rješenja problema.

Prevladvanje izbjegličke krize bitno će da zavisi od tog da li će se zemlje članice EU držati dogovora. Ekspert za jugoistočnu Evropu je stoga ubijeđen da će se "ukoliko uspije deal sa Turskom umiriti i ostatak Evrope".