Višegradska grupa želi da blokira Balkansku rutu

Višegradsku grupu čine Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska. Grupa je osnovana prije 25 godina s ciljem podrške europskim integracijama ove četiri bivše komunističke zemlje. Te zemlje su u međuvremenu odavno članice Europske unije. Ipak čini se da one sada prije ubrzavaju europsku podjelu.

Ideja njemačke kancelarke Angele Merkel, da se izbjeglice raspodijele po zemljama EU, za ove zemlje je neprihvatljiva. One također odbijaju i plan da Turska spriječi dalje putovanje izbjeglica ka Europi, a da države EU zauzvrat prihvate određene kontigente izbjeglica. "Kontigenti", navodi slovački šef diplomatije Miroslav Lajčak za magazin Der Spiegel, "samo povećavaju poticaj za migracije ljudi".

Članice ove grupe zemalja inače smatraju da je za talas izbjeglica, koji je zapljusnuo Evropu, uglavnom kriva kancelarka Merkel. "Situacija je jednostavna", opisao je nedavno na sarkastičan način slovački premijer Robert Fico: "Pozovem goste i kada vidim da sam time preopterećen, pokucam na vrata komšiji i kažem mu da se pobrine za njih." Slovačka ne želi da bude takav komšija.

Ima li izbora?

Države Višegradske grupe žele da riješe problem na svoju ruku. One žele da blokiraju takozvanu Balkansku rutu. Preko nje svakodnevno pristiže na stotine izbjeglica koje kreću iz Turske, pa preko Grčke i Makedonije idu dalje ka sjeveru. Njihove zahtjeve za dobijanje azila bi, prema sadašnjim propisima, trebalo da preuzme Grčka, kao prva država EU u koju ulaze. Ipak, Grčka smatra da je preopterećena i dozvoljava prolaz većini tih ljudi.

Premijer Mađarske Viktor Orban tvrdi da ne postoji drugo rješenje osim blokade graničnog prelaza između Makedonije i Grčke. "Da je sve bilo po našem, region bi već odavno bio blokiran." Lajčak je za Der Spiegel izjavio i da je legitimno da se pomogne balkanskim državama da zaštite svoje granice "sve dok nema zajedničke evropske strategije".

Orban smatra da se na taj način ne štite samo pojedinačni interesi, nego da se tako ispunjava misija cijele Evrope: "Moramo se pobrinuti za sigurnost cijelog kontinenta." Članice Višegradske grupe inicijativu za zatvaranje granice u Makedoniji ne posmatraju kao pritisak, nego kao podršku toj zemlji. Češki premijer Bohuslav Sobotka govori o "solidarnosti" sa zemljama Zapadnog Balkana.

Kada su države srednje i istočne Evrope protekle jeseni odbile da prime određeni broj izbjeglica, bile su im upućene brojne kritike država sa zapada EU. Čak se razgovaralo i o tome da im se uskrati dio evropske pomoći. Ipak, u međuvremenu je sve veći broj onih koji ih podržavaju. Protekog vikenda je čak i premijer Francuske Manuel Valls odbio uvođenje kvota za prijem izbjeglica i time okrenuo leđa kancelarki Merkel. I Austrija se sve više okreće rješenju, koje podrazumijeva blokadu granica.

Šengenska zona pod pritiskom

Ukoliko Makedonija i Bugarska odista zatvore granicu prema Grčkoj, to se pretvara u praktično isključenje ove zemlje iz Šengenske zone. Čak ni u stranci CDU, stranci njemačke kancelarke, ova zona više nije "sveto slovo". Wolfgang Steiger, generalni sekretar Vijeća CDU-a za privredna pitanja, izjavljuje za Die Welt da se, ukoliko neka zemlja ne izvrši svoje obaveze zaštite vanjskih granica EU, "granice Šengenske zone moraju pomjeriti ka centralnom dijelu Evrope".

Za Grčku bi blokada njenih granica na sjeveru značila da se sama mora pobrinuti za sve izbjeglice. Vlada u Atini već pokušava da pripremi javnost za to. "Moramo se pripremiti da će u Grčkoj ostati veliki broj ljudi", izjavio je zamjenik ministra za pitanja migracija Ioannis Mouzalas za list Avgi. Italija je upozorila da bi ovo mogla da postane praksa koja važi i za nju, jer brojne izbjeglice stupaju na tlo EU upravo preko ove zemlje. Italija je, poput Grčke, mnogim izbjeglicama dozvoljavala jednostavan prolaz. Laura Boldrini, predsjednica italijanskog Predstavničkog doma je tokom posjete Grčkoj izjavila: "Ideja isključenja, danas Grčka - sutra Italija, znači odbacivanje temeljnih vrijednosti Evrope."

Njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier vjeruje kako se u blokadi granica krije velika opasnost. Zajedno sa stranačkim kolegom i vicekancelarom Sigmarom Gabrielom uputio je pismo svim socijaldemokratskim premijerima i ministrima vanjskih poslova država članica EU, te predsjednicima socijaldemokratskih partija, u kojem piše: "Ne mogu se tako jednostavno definisati nove granice EU, i to "preko leđa" pojedinih evropskih država." Ova dva političara strahuju da će u Grčkoj, koja je ionako uzdrmana privrednom krizom, na ovaj način izbiti potpuni haos. Nije ostalo mnogo vremena da se dođe do zajedničkog evropskog rješenja. U četvrtak će do dogovora pokušati da se dođe na Samitu lidera EU u Briselu. To bi mogao da bude i jedan od posljednih samita te vrste.