Islamska zajednica BiH protiv 'paradžemata'

"Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ima ustavnu obavezu da institucionalno organizira vjerski život muslimana na području svoga djelovanja. Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica Islamskoj zajednici jamči pravo da se ona isključivo bavi institucionalnim organiziranjem vjerskog života muslimana kao što je to pravo zajamčeno za ostale tri tradicionalne vjerske zajednice. Islamska zajednica u BiH svojim aktivnostima izražava punu otvorenost prema sljedbenicima islama i poziva ih u svoj jedinstveni džemat", kaže se u zvaničnom saopćenju Islamske zajednice BiH te se naglašava da je "u suštinskom smislu, to poziv na jedinstvo bh. muslimana u jedinstvenoj Islamskoj zajednici u BiH". Do pojave 'paradžemata', kako se navodi u saopćenju, došlo je "uslijed različitih društvenih i političkih dešavanja na prostoru BiH u posljednje dvije decenije".

Obračun s vehabijama?

Osim saopćenja, lider Islamske zajednice u BiH, reisu-l-ulema Husein Kavazović nije detaljnije objasnio potez kojim bi se ukraj trebalo stati nekim strujama, pa i onim radikalnim, a koje svoje vjerske aktivnosti upražnjavaju i šire izvan okvira Islamske zajednice BiH. Premda mediji ovakav potez Islamske zajednice smatraju konačnim obračunom sa vehabijama, dr. Dževad Hodžić, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu ne misli tako. "U javnom diskursu se termin vehabija koristi na vrlo plakativan, nekritički način. Naprosto, postoji mnogo ljudi koji imaju nešto konzervativniji pristup vjerskoj praksi, možda veći nivo svakodnevne vjerske prakse, možda se u oblačenju pridržavaju nekih starinskih formi, ali to ne znači da ih treba i da ih se može kvalificirati i etiketirati terminom koji je zadobio potpuno negativne konotacije, mada ne mora tako biti."

Hodžić za Deutsche Welle također pojašnjava da "Islamska zajednica BiH nije donijela nikakvu odluku o zatvaranju nikakvih džemata zato što nema namjeru zatvarati svoje džemate, a za one koji su izvan njenih struktura nije ni nadležna, niti ima instrumente da sama donosi odluku o zatvaranju takvih 'paradžemata', odnosno, ilegalnih džemata" kojih je prema procjenama same Islamske zajednice, više od 60.

Reisu-l-ulema Kavazović je, kako je navedeno u saopćenju, zatražio od muftija i glavnih imama na području svih muftiluka u BiH, da obave razgovore sa predstavnicima i organizatorima 'paradžemata' i pozovu ih da se uključe u područne džemate koji djeluju u okviru organizacione strukture Islamske zajednice. Nalaže se također da "zatvore objekte u kojima se nelegalno organiziraju vjerski obredi koje ne predvode legalni i legitimni vjerski autoriteti dekretirani od strane Islamske zajednice".

Neki od ilegalnih džemata, kako tvrde u Islamskoj zajednici, već su prije prihvatili mogućnost "povratka" u zajednicu, a ukoliko nastave sa ilegalnom praksom, na scenu bi, kako tvrdi Hodžić, trebala stupiti država, odnosno njene institucije, budući da bi nastavkom djelovanja 'paradžemata' bilo nastavljeno i kršenje Ustava BiH, kao i Zakona o slobodi vjere i pravima vjerskih zajednica, a prema kojem je Islamska zajednica jedina nadležna za institucionalno organiziranje vjerskog života muslimana u BiH.

Paradžemati poput ilegalnih klinika

"Brojni paradžemati registrirani su kao udruženja građana, ali sadržajno funkcioniraju kao džemati, jer se u njima izvode sadržaji za koje je nadležna isključivo Islamska zajednica. Možda rade ispravno, možda ne, ali moraju biti u sklopu sistema", tvrdi Hodžić. Njihovo djelovanje, u zakonsko-pravnom smislu, poredi sa radom ilegalnih klinika, gdje je osoblje možda i stručno, ali nije u okviru sistema, dakle ilegalno je.

Naglašava također da ovaj potez Islamske zajednice ne znači i "ograničavanje slobode mišljenja i vjerskih osjećanja te da ni na koji način ne predstavlja svojevrsno unificiranje razumijevanja islama", a što je naglasila i sama Islamska zajednica: "Ovo nastojanje da institucionalno zaštitimo prostor svoga djelovanja ni na koji način ne dovodi u pitanje pravo svakog pojedinca i pripadnika Islamske zajednice da osobno i u svojem privatnom životu prakticira islam na način koji sam odabere."

Proces tek počinje

Pitanje organizirane religije je pitanje autoriteta i odgovornosti, kaže dr. Dino Abazović, profesor Sociologije religije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. "U ovom slučaju se očigledno radi o činjenici da Islamska zajednica, koja predstavlja većinu muslimana u ovoj državi, pokušava na određeni način svoje vjerske poslove dovesti u onu strukturu, u onaj kontekst i onu tradiciju prakticiranja islama koji je tu prisutan već više stoljeća". Abazović smatra da odlučan potez Islamske zajednice BiH ne bi trebao rezultirati nekom posljedičnom radikalizacijom, budući da se, prema njegovom mišljenju, radi o dosta malom broju onih koji su djelovali izvan sistema Islamske zajednice.

"Međutim, ono što je dosta interesantno pitanje je šta se dešava unutar dijaspore, odnosno izvan teritorija BiH, posebno u bosanskohercegovačkim džematima u europskim i prekooceanskim državama", budući da Islamska zajednica BiH obuhvata i džemate u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, ali i Zapadnoj Europi, Sjevernoj Americi i Australiji, kaže Abazović i dodaje: "Ovo je tek početak procesa i mislim da bi bilo prerano davati bilo kakve procjene. Ali je, u svakom slučaju, ovo izuzetno važan i nužan korak, a Islamska zajednica BiH se očigledno trudi da taj proces dovede do kraja."