Prijeti li BiH nova radikalizacija?

Ljude dužih brada i nešto kraćih pantalona, poznatijih kao vehabije, kako smatra dr. Ahmet Alibašić sa Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, pogrešno se smatra radikalima ili čak teroristima.

"Pojam 'vehabija' nije dobar jer nikad nije definiran, pa je kao takav podložan manipulaciji. Empirijski govoreći, militanti, koji po mnogo čemu liče takozvanim 'vehabijama', često budu regrutirani direktno iz kriminalnog miljea ili zatvora, a ne iz džamija", kaže dr. Alibašić za Deutsche Welle i dodaje da "vrlo često neke grupe i pojedinci koji su označeni kao 'vehabije' predstavljaju najbolju odbranu od radikalizacije jer imaju razrađene odgovore na argumente militanata".

Moguća dodatna radikalizacija, ili pak njeno odsustvo, smatra dr. Alibašić, zavisit će od reakcije na napade u Parizu, ali i na napade "u Ankari, Bejrutu, Sinaju...". "Ukoliko reakcija bude išla u pravcu rješavanja uzroka terorizma, a to su sirijska i iračka kriza ili nastavak demokratskih procesa u Egiptu, i ukoliko reakcija bude usmjerena samo prema teroristima a ne i prema čitavim zajednicama, recimo svim muslimanima ili Arapima, tada bi se moglo desiti da ovo bude početak kraja ISIL-a kakav je bio u posljednjih 18 mjeseci", tvrdi Alibašić. Podsjeća da se već dešavalo da jedan teroristički napad najavi kraj ili transformaciju neke ekstremističke grupe, kako je to bio slučaj s egipatskom Džema'a islamijje (al Gama'at al Islamiyya).

Ima li kampova za obuku militanata u BiH?

Prisustvo određenih radikalnih grupa u Bosni i Hercegovini ne bi trebalo predstavljati bitniji problem, niti prouzročiti dodatnu radikalizaciju, smatra dr. Armin Kržalić iz Centra za sigurnosne studije u Sarajevu. "Ono što smo mi kroz svoja istraživanja ustanovili, a što tvrde i policijski podaci, odnosno podaci sigurnosnih institucija, je da u BiH ne postoje određeni kampovi za obuku, kao što su to prenosili neki mediji. Postoje određene grupe koje sigurnosne institucije prate i ja mislim da uz dodatne mjere, posebno obavještajnog sektora, te grupe mogu biti pod kontrolom", kaže Kržalić. Prijetnja, prema njegovom mišljenju, mogu biti strani faktori, koji bi u državu mogli doći iz neke druge sredine i dodatno radikalizirati određene grupe u BiH, no sigurnosne službe u državi, posebno obavještajna i granična, tu igraju bitne uloge. Inače, pravi broj pripadnika selefijskog pokreta nije poznat, tek se procjenjuje da ih je u BiH trenutno pet ili više hiljada.

Činjenica je ipak da su radikalne grupe aktivne, a potvrda tome je i nedavna, prva presuda Suda BiH neformalnom vođi 'vehabija' Huseinu Bosniću, koji je početkom novembra nepravomoćno osuđen na sedam godina zatvora "zbog javnog podsticanja na terorističke aktivnosti, vrbovanja radi terorističkih aktivnosti i organiziranja terorističke grupe". Prema nezvaničnim podacima, u njegovoj organizaciji na sirijsko ratište otišlo je oko 200 mladića iz BiH.

Bosanci i Hercegovci, u svakom slučaju, ne mogu biti spokojni. Nakon terora rata od 1992. do 1995. godine, svjedočili su i terorističkim napadima u Bugojnu 2010. godine, kao i napadu na policijsku stanicu u Zvorniku u aprilu ove godine. U oba slučaja počinitelji su bili pripadnici radikalnih grupa. Osjećaju nesigurnosti uveliko doprinose i natpisi na nekoliko web portala, među kojima prednjače "vijesti ummeta", stranica na bosanskom jeziku, nadahnuta aktivnostima ISIL-a, a, prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, locirana u Sjedinjenim Američkim Državama. U svom posljednjem obraćanju, u kojem se likuje zbog krvavog napada u Parizu, odaslano je i upozorenje institucijama i građanima BiH, odnosno direktna prijetnja da će se uskoro opet "prolijevati krv" u BiH.

"Državna agencija za istrage i zaštitu kontinuirano prati aktivnosti na internet portalima i društvenim mrežama na kojima se pojavljuju sigurnosno neadekvatni sadržaji, te u suradnji sa Tužiteljstvom BiH poduzima potrebne mjere i radnje iz svoje nadležnosti", kaže Kristina Jozić, glasnogovornica Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Naglašava da "SIPA kontinuirano, u okviru svojih nadležnosti, redovito prikuplja informacije i saznanja i surađuje sa drugim agencijama za provođenje zakona kako u BiH, tako i u regionu i šire, kada je u pitanju problematika terorizma", te da su u tom smislu pojačane i obavještajne aktivnosti o toj problematici.

Zaustaviti cyber terorizam!

Dr. Armin Kržalić ipak smatra da takve internetske objave mogu doprinijeti destabilizaciji, ali i radikalizaciji prilika u BiH. "Prije svega, ovo je jedan psihološki, propagandni rat koji naravno može doprijeti do određenih labilnih i nestabilnih ličnosti, prije svega kako za samu mobilizaciju, tako i za dodatnu radikalizaciju i zbog toga mislim da je nužno neophodno zaustaviti internet portale, odnosno ovu vrstu cyber terorizma u BiH". Takve stranice, upozorava Kržalić, treba apsolutno oboriti i ne dozvoliti da funkcioniraju, "jer se takvim pristupom gradi sasvim drugi identitet same osobe do koje žele da dođu, a dovoljno je da se vođa oglasi putem interneta svojim članovima, što može biti šifrirano, direktno, indirektno... o tome šta treba da urade".

Problem destabilizacije i radikalizacije ciljanim objavama, tvrdi on, ne odnosi se isključivo na vehabije. "Naša strategija borbe protiv terorizma, pored ekstremno radikaliziranih pojedinaca, svakako stavlja u taj krug i druge ekstremno radikalne grupe, ne samo određene vehabijske ili selefijske zajednice, već i određene radikalne nasilničke, navijačke grupe, Ravnogorski četnički pokret, niz nasilnih, radikalnih grupa koje mogu iskoristiti ovakvu situaciju za 'poturanja' nekoj drugoj grupi". Stoga poziva na oprez, ali i odmjerene izjave zvaničnika, koje ne "smiju biti temeljene na osnovu medijskih ili drugih špekulacija i nagađanja, već na osnovu relevantnih činjenica".

Teroristi ne predstavljaju vjeru

Teroristički napad u Parizu oštro je osudila i Islamska zajednica BiH. Poglavar zajednice, reisu-l-ulema Husein Kavazović naglasio je da se ne radi samo o "teškom moralnom sunovratu koji se ne može ničim opravdati, nego i grijehu prema Bogu". "Uvjeren sam da će franuska država i društvo adekvatno odgovoriti na terorizam, ali i da će se odlučno suprotstaviti ostvarenju namjere terorista da svojim napadima izazovu gnjev i odmazdu prema muslimanima i muslimanskim zajednicama u Europi. Posebno pozivam muslimane u Europi da sačuvaju mir i pribranost i da nemaju nikakvih dilema: teroristi ne predstavljaju ni našu vjeru ni našu zajednicu, a terorizam se ne može opravdati ni moralno, ni vjerski ni politički"!

Islamsku zajednicu BiH često se etiketira zbog nedovoljno aktivnosti u sprječavanju širenja radikalnih struja. "Iako terorizam ima svoju sigurnosnu i ideološku, odnosno teološku dimenziju, to je pojava koju primarno proizvode politike. To govore sve ozbiljne studije. Dok ne prihvatimo tu elementarnu činjenicu, mi nemamo nikakvu šansu u borbi s terorizmom", tvrdi teolog, dr. Ahmet Alibašić. ISIL je, napominje, "rezultat katastrofalnih politika u Arapskom svijetu posljednjih decenija, a te greške su posljedica predrasuda i kratkovidih interesa".

Naglašava i to da se u Iraku interveniralo "kada nije i kako nije trebalo, dok je reakcija u Siriji izostala kad je Asadov režim prekršio odredbe međunarodnog humanitarnog prava i hemijskim oružjem ubio više od hiljadu svojih građana".

"Pravo ne postoji da se o njemu raspravlja i glasa već da prekršioci budu sankcionirani“, ističe on. Dodaje i da je sam ISIL bio tek marginalna pojava u vrijeme vojnog udara u Egiptu, na koji liberalne demokratije također nisu reagirale, te zaključuje: "Mi volimo kazati da živimo u globalnom selu a nikako da se počnemo ponašati u skladu s implikacijama te spoznaje. Dakako, kad ovo govorim uopće ne želim ulaziti u urotničke interpretacije kojima su skloni i muslimani i nemuslimani jer ne mogu da shvate da se nenamjerno prave greške o kojima govorimo“.