Sunitska manjina u Iranu

Iran ljutito prati postupke sunitske Saudijske Arabije prema šiitskoj manjini. Kada su saudijske vlasti pogubile sunitskog duhovnog vođu Nimra Bakira al-Nimra, u Iranu, koji je naseljen većinom šiitima i koji se predstavlja kao njihov zašitnik, je izbio žestoki talas protesta. Ali vođstvo u Teheranu se ne ponaša bolje prema sunitskoj manjini u Iranu, naglašavaju borci za ljudska prava. U zatvoru Radžai-Šar tako na pogubljenje čeka 27 sunita, kako upozorava organizacija pod nazivom "Međunarodna kampanja za sunitske zatvorenike u Iranu" (ICSPI).

U Islamskoj Republici Iran je šiitski islam državna vjera. Devet od deset Iranaca su šiiti. Suniti predstavljaju 10 posto stanovništva. Uz njih tamo živi i jedan manji broj hrišćana, Jevreja i drugih. Suniti u Iranu načelno imaju slobodu da upražnjavaju i prakticiraju svoju vjeru. Član 12 iranskog Ustava omogućuje ravnopravnost u prakticiranju vjere. "Iran stalno naglašava da ne pravi nikakvu razliku između sunita i šiita", kaže iranski novinar i publicista Bahman Nirumand za DW. "Ali u stvarnosti suniti u Iranu nemaju ista prava", dodaje on.

Grupa od 27 sunitskih zatvorenika u Iranu je, kako tvrdi ICSPI, optužena između ostalog za ugrožavanje nacionalne sigurnosti. Uz to im se prebacuje "neprijateljstvo prema Bogu", što je vrlo rastegljiv pojam. Sunitski zatvorenici međutim tvrde da nisu radili ništa drugo do praktikovali sunitski islam i dijelili knjige o tome.

Ne trpi se prelazak na hrišćanstvo

Predstavnici šiitske vlasti i zvanične vjere u Iranu reaguju osjetljivo na misiju pripadnika sunitske vjere. Ne kažnjava se samo prelazak na hrišćanstvo ili na vjeru "bahai". Ni drugi vidovi islama, kako smatra šiitski politički i vjerski vrh u Iranu, ne trebaju da se šire po sjeveru Perzijskog zaliva.

Na meti službi sigurnosti proteklih godina su stalno bili i muslimanski mistici iz reda Gonabadi. Više puta su uništavane njihove bogomolje i hapšeni vodeći ljudi. Demonstracija u Teheranu 800 pripadnika ove grupe su okončane suzavcem. Mistici iz reda Gonabadi to objašnjavaju time da vlasti žele spriječiti da se sve više Iranaca priključi njihovoj vjeri, koja se razlikuje kako od sunitske tako i od šiitske.

Hiljade šiitskih džamija

Statistike pokazuju da je u bivšoj Perziji postojalo 10.000 sunitskih i između 50.000 i 60.000 šiitskih džamija. To znači da su suniti, s obzirom na broj stanovnika, imali proporcionalno veći broj džamija od šiita, čiji je Islam bio zvanična religija. Ali ove brojke zavaravaju. Tako Human Rights Watch u izvještaju za 2015. godinu primjećuje kako vlasti nisu dozvolile gradnju sunitske džamije u Teheranu. Dvojica iranskih sunita su za francuski TV-kanal France24 izjavili kako su suniti primorano da se mole na tajnim mjestima, ako ne žele da za molitvu koriste šiitske džamije. Vlasti su, prema njihovim riječima, jednu takvu tajnu bogomolju demolirali. "Neki šiitski hardlineri smatraju da suniti u jednoj šiitskoj zemlji nemaju pravo na sopstvene bogomolje", izjavio je jedan od dvojice sunita.

Muslimani u Iranu, koji nisu šiiti, diskriminiraju se i na drugim poljima. Za njih je puno teže dobiti posao u javnim službama ili se politički angažirati. 18 sunitskih članova parlamenta je 2003. poslalo pismo najvišim vjerskim predstavnicima žaleći se da se suniti tretiraju kao građani drugog reda. Poslanici su pitali kako je moguće i zbog čega ne postoje iranski ministri, guverneri provincija ili ambasadori koji su suniti? Tek 2015. je, kako su prenijeli mediji na perzijskom jeziku, po prvi put jedan sunit imenovan za iranskog ambasadora.

Vjera povezana sa etničkom grupom

Ekspert zua Iran Nirumand smatra da razlog za nejednak i podređen tretman ne leži u vjeri već u etničkoj pripadnosti. Većina sunita u multinacionalnoj zemlji su Kurdi, Turkmeni, Arapi i Balučeni, koji žive u rubnim provincijama. Tamo postoje jaki pokreti za autonomiju, protiv kojih se bori centralna vlada u Teheranu. Amnesty International u pripadnosti određenoj etničkoj grupi vidi osnovni motiv i razlog za diskriminaciju. Pripadnici etničkih manjina tako imaju i teži pristup vodi, stanovima, poslu i obrazovanju.

"Islam sunitskog tipa, etnička pripadnost i težnje za autonomijom definišu stav zvaničnog Irana. Pri tome se Teheran plaši sopstvenih sunita, kao što se saudijsko vođstvo u Riadu pribojava šiita, na koje gleda kao iransku petu kolonu.