Ima li BiH potencijal za tekstilni bum?

"Sve rijeke teku od izvora prema ušću, samo Sana teče prema vama. Sana - Bosanski Novi". Malo je onih koji se ne sjećaju ove reklamne poruke fabrike trikotaže i konfekcije "Sana", koja je predstavljala okosnicu razvoja tadašnjeg Bosanskog Novog i gdje je bilo zaposleno nekoliko hiljada, uglavnom žena. Danas taj gigant više ne radi a ogroman kompleks u centru grada stoji napušten.

Prije rata tekstilna industrija zapošljavala je veliki broj ljudi u BiH. Iako je bila manje razvijena u odnosu na druge industrije njen udio u bruto društvenom proizvodu bio je značajan. Duljko Hasić iz Spoljotrgovinske komore BiH kaže da je rat uništio proizvodnju ali da je pred BiH nova šansa s obzirom da se proizvodnja iz Azije sve više vraća u Evropu: "Imamo tradiciju i kvalifikovanu radnu snagu da možemo ponovo aktivirati kapacitete iz ove oblasti. To bi predstavljao momenat zapošljavanja pogotovo ženske radne snage".

Tekstilna industrija 'kaput'?

Glavna središta tekstilne industrije u BiH bili su Visoko, Travnik, Mostar i Sarajevo a danas su neke od tih firmi ili potpuno ugašene ili su reorganizovane u manje kako bi oddgovorile tržištu. Svjetli primjer u oblasti tekstilne industrije svakako je firma "Sconto-prom" iz Prijedora a njen direktor i vlasnik Elizabeta Josipović i pored velikog uspjeha nije zadovoljna stanjem u ovoj grani u BiH: "Tekstilna industrija je 'kaput'. Nekada je u BiH svaki grad imao bar dvije fabrike tekstilne industrije...mi nismo ništa drugo radili, bili smo drvoprerađivači i radili u tekstilnoj industriji. Danas je nešto drugo, danas se po tekstil ide u Indiju i Kinu".

"Sconto prom" sve svoje proizvode izvozi i to je možda jedini razlog zbog čega postiže dobre rezultate. Činjenica je da je BiH u prethodnim godinama izgubila kapacitet u tekstilnoj industriji što je za posljedicu imalo pojačan uvoz repromaterijala i odrađivanje glavnine posla u tzv. lon poslovima. To u praksi znači da je BiH prodavala samo radnu snagu a da je sav repromaterijal stizao izvan BiH. Predsjednik Udruženja tekstila, obuće i kože u BiH Amir Međić smatra da BiH ima šansu jer strane firme dolaze i u BiH: "Znači ako se oni vraćaju ovamo a oni su praktično kupci, oni su pokretači, to je naša šansa. E sada da li je dovoljno da se radi lon...Lon je dobar u dobrim firmama. Oni profitiraju. Oni koji nemaju dobrog kupca oni imaju žestok problem".

Potencijal koji nikada nije iskorišćen

Naša šansa kaže Međić leži u činjenici da je BiH imala možda najkvalitetniji tekstil a u tekstilnoj industriji u BiH danas je oko 20 hiljada zaposlenih. Od tih 20 hiljada 1200 radi u firmama koje su nastale iz nekadašnjeg "Borca" iz Travnika: "Te nove firme nalaze se u istom prostoru, rade na istim mašinama...isti su kupci i rade odličan posao. Kada se öovjek prilagodi tr#iütu, onda tu ima rezultata", kaže Međić.

Pored ovoga "Kula" iz Gradačca trenutno zapošljava preko 800 radnika ali tu su i giganti poput trebinjskog "Novoteksa" koji ima ogromna dugovanja i koji je na koljenima. Urednik ekonomskog portala Capital, Siniša Vukelić kaže da je tekstilna industrija u BiH danas u nezavidnom položaju: "Iako je roba iz Kine dosta jeftinija, ovdje postoji potencijal koji nikada nije iskorišten u dovoljnoj mjeri a to je blizina evropskog tržišta. Odgovaramo naručiocima zbog geografskog položaja a imamo i mašine, volju, radnu snagu.."

Nova šansa

Da odgovaramo naručiocima iz Evrope govori i nedavno otvaranje pogona u nekadašnjoj "Bilećanki" gdje je posao dobilo 200 radnika a planirano je zapošljavanje još 2 hiljade. Tehnolog u Bilećanki Milun Pavlović: "Proizvodnja ženske poluteške konfekcije. Bluze, haljine, suknje. Radimo za ino kupca, poznatu njemačku firmu `Steilmann`. Obezbjeđeni su kapaciteti do kraja godine".

Ovo je prvi korak u razvoju tekstilne industrije jer je Vlada RS formirala preduzeće "Nikola Tesla" u okviru kojeg planira da otvori firme u Ljubinju, Trebinju, Berkovićima i Nevesinju.

Ono što je bitno kaže Međić da firme iz BiH mogu ponovo da povrate staru reputaciju što govori i dolazak stranih firmi: "I zadovoljavamo sve jer oni ne bi dolazili ovdje da ne dobijaju ono što traže. Jer kad dođe on traži kvalitet količinu i rokove".

BiH trenutno najviše proizvoda iz oblasti tekstilne industrije izvozi u Hrvatsku, Srbiju, Španiju, Italiju, Njemačku i Austriju a preko 90 odsto njih su lon poslovi. Ukoliko BiH želi pravu tržišnu utakmicu kada je riječ o tekstilnoj industriji, stručnjaci kažu da je potrebno obezbjediti kompletan proces proizvodnje a ne samo radnu snagu.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina