"Ideologija IS-a i dalje djeluje"

Deutsche Welle: Tzv. Islamska država u Mosulu je doživjela poraz, i u njenom glavnom gradu Raka u Siriji je pod ogromnim pritiskom. Šta će biti sa IS-om dalje?

Guido Steinberg: Još dugo ćemo imati posla sa IS-om. Pitanje je samo u kojoj formi. Ta kvazi-državnost je za sada okončana i biti će također teško vratiti se u taj pravac. Iz mog ugla gledano IS je iračka organizacija. Posljednjih mjeseci smo vidjeli da IS ide u pravcu u kojem je već jednom bio 2006. godine. Kao prvo osigurati svoje financiranje u Iraku. Kao drugo pokušava usmrtiti važno osoblje suprotne strane. Kao treće izvoditi senzacionalne napade. To su tri stuba sadašnje ili buduće strategije Islamske države.

U posljednje vrijeme je pokrenuto nekoliko inicijativa kako bi se uništili izvori financiranja terorizma. Hoće li to imati utjecaja i na IS? 

Ne, ta borba protiv financiranja često ima malo veze sa pojedinačnim organizacijama. IS je kod kuće u jednoj vrlo bogatoj zemlji. On je u prošlosti uspio da se tamo financira i uspjeti će u tome i u budućnosti. Pitanje je: Kako tačno i gdje? U prošlosti je financijski centar bio prije svega u Mosulu - dakle od 2006. do 2012. godine. Pitanje je da li će IS još jednom uspjeti u tome. No on će se financirati iz konflikta u Iraku, u to uopće ne sumnjam. 

 

Borba za Mosul je vođena sa velikom brutalnošću sa obje strane, kako su to rekli i Amnesty International i Human Rigths Watch i kako to potvrđuju slike i video snimci mučenja i pogubljenja navodnih boraca IS-a i članova njihovih porodica. Grad, posebice stari grad, se nalazi u ruševinama. Koliko dobro je opremljena iračka država i međunarodna zajednica da bi organizirale obnovu i oduzele IS-u plodno tlo za djelovanje?

Situacija u Iraku je sigurno bolja nego u susjednoj Siriji jer Irak ima vlastitu vladu koja funkcionira. No, veliko pitanje je sljedeće: Kakve su predstave vlade u Bagdadu kada je riječ o Mosulu? Tu ima razloga za strahovanje da šiitsko-islamistička vlada u Bagdadu - koja je pod jakim iranskim utjecajem - ne vjeruje u veliko pomirenje sa sunitima u Mosulu. Zbog toga se mora strahovati da politički problem neće biti riješen što stvara podlogu za uspon IS-a. Ponovna obnova sigurno nije toliko veliki problem jer je Irak jedna toliko bogata zemlja i jer ona kada je riječ o toj temi može računati sa pomoći Njemačke i drugih država. Ali političke dimenzije svega su odlučujuće - i tu mi još uvijek ne znamo u kojem pravcu ide Bagdad.

Vi ste govorili o temeljnom političkom problemu, koje stvara podlogu za uspon Islamske države. Šta je onda tačno taj problem?

Temeljni problem je da smo mi 2003. godine u Iraku imali ustanak. Od pobunjeničkih grupacija ostao je samo IS, najprije u obliku iračke Al-Kaide. Ta organizacije je enormno profitirala od toga jer suniti, ali i sekularisti, koje su izabrali suniti, u godinama koje su uslijedile bili gurnuti na margine političkog sistema. Skoro da nisu imali utjecaja na sudbinu Iraka, koji se sada nalazi pod jakim utjecajem Irana. Tamo sada dominiraju šiitsko-islamističke partije koje jedva da su spremne dati sunitima mogućnost učešća. To je problem iračke politike i u ovom trenutku ja ne vidim temeljitu promjenu - iako sigurno neki političari u Bagdadu razumiju problem.

Mosul je doduše najveći grad u Iraku koji je oslobođen od IS-a, ali nije prvi. Prethodno su oslobođeni Tikrit, Ramadi i Faludža. Kako se tamo situacija odvijala?

U većini gradova prije svega u Tikritu i u Ramadi bilo je povreda ljudskih prava: Prije svega nad sunitskim civilnim stanovništvom, nad zarobljenicima kojima se podmeće da su bili borci IS-a ili i njihovi simpatizeri. Iskustva posljednjih mjeseci daju malo razloga za nadu. Međutim, mora se o tome reći: Svugdje tamo gdje je IS protjeran situacija je još uvijek veoma loša. Sasvim jednostavno zbog toga jer su veliki dijelovi tih gradova uništeni jer još uvijek nisu očišćeni od mina. Tu još uvijek postoje brojni praktični problemi. K tomu još dolazi i politika centralne vlade, koja daje malo razloga za nadu, da je vlada u Bagdadu spremna voditi drugačiju politiku nego u prošlosti. Zbog toga polazim od toga da će IS ili možda i druge organizacije - i u budućnosti imati određeni potencijal za regrutiranje u svoje redove na sjeveru i zapadu Iraka.   

Koliku štetu je pretrpila "marka" IS porazom u Mosulu i kako će se to odraziti na regrutiranje pristalica?

To se nažalost još ne može reći tako jasno jer je IS s jedne strane postao enormno atraktivan, mnogo atraktivniji nego terorističke organizacije prije njega. Zbog toga se mora strahovati da će ova ideologija i dalje djelovati. Ali ova ideologija je prije svega djelovala jer je IS mogao tvrditi da je država. O toj islamskoj državi prema uzoru na sedmo stoljeće, prema uzoru na poslanika, su brojne selefije sanjale širom svijeta. Sada to više ne postoji, možda je mrtav i kalifat. To otvara sljedeće pitanje: Koliko države mora IS zapravo ponuditi da bi privukao regrute? To u konačnici ne znamo. 

Šta znači slabljene IS-a za opasnost od terorizma u Europi?

Teroristička opasnost u Europi je veoma velika i ne vjerujem da će se u tome nešto temljito promijeniti. Na jednoj strani vidimo da naše sigurnosne službe reagiraju, da su bolje opremljene nego još u 2014. ili 2015. godini. To također vodi tome da u međuvremenu nema velikih napada kao što je primjerice bio u Parizu 13.11. 2015. godine. Na drugoj strani moramo računati sa tim da će se sa porazom IS-a veoma veliki broj boraca skloniti. Jedan dio će se sigurno vratiti u svoje zemlje porijekla. Jedan dio će možda biti poslan na put tako da će opasnost od terorizma u Europi vjerojatno ostati na sličnom nivou kao u posljednjim godinama - sa ograničenjem: Za IS će biti teško, bez organizacijskih mogućnosti, koje je imao kao kvazi-država, izvršiti sasvim velike napade kao u Parizu. Vjerojatno ćemo imati posla sa manjim napadima, kakve smo posljednjih godina često viđali.    

Islamolog Guido Steinberg je ekspert za pitanje terora u berlinskog Fondaciji za nauku i politiku.