I dalje slavi samo pola BiH

Prvi mart 1992. godine. Referendum na kojem se 64 odsto građana BiH izjasnilo za demokratsku, nedjeljivu i suverenu državu ravnopravnih građana i naroda koji u njoj žive. BiH 22 godine kasnije sve je samo ne to. Duboko je podjeljena i politički i socijalno, a i međunarodna zajednica sve više okreće leđa u smislu podrške kakvu je BiH ranije imala.

Na prijemu povodom Dana nezavisnosti u Predsjedništvu BiH okupile su se brojne zvanice iz političkog, kulturnog i vjerskog života. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić čestitao je građanima 1. mart – Dan nezavisnost izrazivši nadu da će se ovaj datum jednom obilježavati na teritoriji cijele BiH te da će svi koji žive u ovoj zemlji prihvatiti ovaj dan kao jedan od najbitnijih u novijoj istoriji BiH.

Sa nadom u proslavu u cijeloj BiH

“Veliki dan u istoriji ove zemlje, značajan po mnogo čemu. Jedan od datuma koji se sigurno mogu smatrati prekretnicom u hiljadugodišnjoj istoriji BiH. Vrijedi ga obilježavati i slaviti bez obzira što to nije na teritoriji cijele BiH, sa nadom da će jednog dana i to biti”, rekao je Komšić.

Komšić je podsjetio da se naredne godine obilježava dvadeset godina od završetka rata u BiH i izrazio nadu da će se nakon svih turbuletnih godina ući u period stabilnosti i demokratskog napretka. Prijemu ove godine pored srpskog člana Predsjedništva Nebojše Radmanovića, nije prisustvovao ni bošnjački član Bakir Izetbegović zbog zdravstvenih razloga ali je za razliku od Radmanovića on građanima BiH uputio čestitku.

“Svim građanima Bosne i Hercegovine u zemlji i dijaspori upućujem srdačne čestitke povodom 1. marta, Dana nezavisnosti BiH. Ostajemo zahvalni onima koji su živote utkali u odbranu slobode, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta naše jedine domovine Bosne i Hercegovine…”

(Ne) legitima odluka na referendumu

Radmanović je par dana ranije, medijima u RS izjavio da je obilježavanje 1. marta klasična zloupotreba koja se dešava već godinama: "Nema načina da se to spriječi. Jedino nije jasno kako oni konačno ne shvate da je to datum Federacije BiH i da u RS nikada neće biti prihvaćen.”

Za Srbe, 1. mart predstavlja dan kada je donesena nelegitimna odluka da dva naroda preglasaju treći. Na taj dan 1992. godine ispred Stare pravoslavne crkve na Baščaršiji, u centru Sarajeva, ubijen je i srpski svat Nikola Gardović te spaljena srpska zastava, što je za političare u RS još jedna potvrda da 1. mart ne treba slaviti.

“Svi znamo šta je uslijedilo poslije referenduma 1992. godine i samo podsjećanje na ovaj dan može da otvori stare rane i stvori još veće uvjerenje da određene snage nisu prestale da zloupotrebljavaju, koriste i afirmišu taj dan. Ti dani su traumatični za Srbe koji su izgubili zajedničku državu, ali i za Hrvate i Bošnjake koji su nakon tih dana i političkih odluka o nezavisnosti i otcjepljenju, nasilnoj secesiji koju je uradio Alija Izetbegović i njegovi politički sljedbenici, bez uvažavanja političkog stava srpskog naroda u BiH, napravili to što su napravili, sa dramatičnim posljedicama i pogibijom i stradanjem ljudi na prostoru cijele BiH”, rekao je predsjednik RS Milorad Dodik uoči proslave Dana nezavisnosti.

“Jednu domovinu imamo”

Sa tim se ne slažu u Federaciji BiH gdje se Dan nezavisnosti slavi kao državni praznik. Prvi čovjek ovog entiteta Nermin Nikšić kaže da svi što prije trebaju početi BiH prihvatati kao svoju zemlju jer će svima biti lakše.

“Jednu domovinu imamo bez obzira što neko misli da je to drugačije. Što prije to shvatimo i što se prije počnemo tako ponašati, što prije prihvatimo da imamo zajedničku domovinu, zemlju, zajedničke probleme i što prije budemo imali zajedničke praznike i obilježavali te praznike, mislim da će nam svima biti bolje”, kaže Nikšić.

A ako je suditi prema ranijim inicijativama za donošenje državnog zakona o praznicima teško da će pomaka biti s obzirom da se narodi u BiH ne mogu složiti oko toga koji bi datumi mogli biti zajednički svima. To se najbolje ogleda u činjenici da se Dan državnosti BiH 25. novembra obilježava samo na teritoriji Federacije BiH dok se 21. novembra (potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma) , dakle samo 4 dana ranije, taj dan obilježava u RS.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić