Koliko je Bosna i Hercegovina država?

Historičari uglavnom ne osporavaju značaj ZAVNOBIH-a (Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH) koje je, kako kažu, na sjednici u Mrkonjić Gradu 1943. godine učvrstilo temelje državnosti moderne BiH. Pri tome ističu da tragovi državnosti ove zemlje sežu i u daleku prošlost.

„Bosna spada u red onih evropskih zemalja koje vuku korijene još iz 8. i 9. stoljeća“, kaže za Deutshe Welle bh. historičar profesor Enver Imamović. On podsjeća i na pisana svjedočanstva o bosanskoj državnosti, među kojima poseban značaj ima Povelja Kulina bana iz 1189. godine kao „najstariji bosanski državni dokument“.

„Bosnu su stoljećima svojatali, kako sa istoka tako i zapada, no ona je uvijek imala snage, ako ne da se odupre moćnim osvajačima poput Osmanske imperije ili Austrougarske, onda barem da izrazi bunt ili da pokuša vratiti svoju državnost“, kaže Imamović ističući da je do jednog od takvih pokušaja došlo i 1830. godine.

Državnost se osporava unutar BiH

„U to vrijeme Bosna je bila pod vlašću Osmanske imperije i tada je Husein Gradašćević poveo ustanak, pokret za oslobođenje od Turske, ali bez uspjeha“, kaže Imamović. Govoreći o ZAVNOBiH-u, Imamović ističe da je to jedan od najznačajnijih datuma u novijoj historiji ove zemlje. „Tada je, između ostalog, zaključeno da je BiH domovina Srba, Hrvata i muslimana te drugih koji u njoj žive“, kaže Imamović.

Državnost BiH osporavana je i u postdaytonskom periodu iako ova zemlja ima svoju vojsku, stabilnu valutu, pravosuđe, jedinstven tržišni prostor, graničnu službu i druge državne institucije. Osporavanja uglavnom stižu iz Republike Srpske (RS) čiji zvaničnici imaju običaj reći kako su svi državni atributi BiH nametnuti od strane međunarodne zajednice.

„Nekada su u osporavanju bh. državnosti prednjačili njeni susjedi, a sada osporavanja dolaze uglavnom unutar same BiH“, kaže za Deutsche Welle politički analitičar Almir Terzić. „Unutar BiH nedostaje političke volje za jačanjem njene državnosti, odnosno za jačanjem institucija BiH. Jedna polovina zemlje slavi jedan praznik, polovina njenog drugog dijela slavi drugi praznik, a treći njen dio ima neke svoje sisteme po kojima praznuje određene stvari. To je jedan od najupečatljivijih pokazatelja trenutnog stanja BiH“, kaže Terzić.

Jovana Kljajić: „Dosta mi je, predsjedniče Srpske, vaših nebuloza“

Predsjednik RS-a Milorad Dodik se i uoči 25. novembra 2013. godine obratio zvaničnicima međunarodne zajednice pozivajući ih da ne učestvuju u obilježavanju Dana državnosti BiH jer time „krše Daytonski sporazum“. No, upravo je Daytonski sporazum, kako je to ranije pojasnio njegov vrhovni tumač visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, odredio koji će se praznici obilježavati u BiH.

„Vijeće za implementaciju mira odlučilo je da se u BiH obilježavaju tri državna praznika, 1. januar, 1. maj i 25. novembar. Ta odluka donesena je na osnovu Daytonskog sporazuma prema kojem 'svi zakoni, koji su na snazi na teritoriji BiH u trenutku kada (daytonski) ustav stupi na snagu, ostaju na snazi dok drugačije ne odredi nadležni organ vlasti BiH'“, pojasnio je Inzko.

No, u RS-u je sve više onih koji, prema tvrdnjama analitičara, uočavaju da je i Dodikovo osporavanje državnosti BiH u funkciji opstanka na vlasti. Nakon što je nedavno pred beogradskim studentima po ko zna koji put osporavao državnost BiH i govorio o raspadu ove zemlje, entitetskom predsjedniku se otvorenim pismom obratila i studentica iz Mrkonjić Grada, Jovana Kljajić.

„Predsjedniče, pitam se o čemu vi to pričate? Kakvo otcjepljenje koje najavljujete već godinama, samo nikako da konačno ispunite svoje obećanje? Gdje ćemo to mi, Srbi iz BiH otići? Dosta mi je, predsjedniče Srpske, vaših nebuloza koje nažalost pokreću masu! Da ste bar jedini, ali niste. Ista situacija i u Federaciji. Kao da ste zajedno izučavali politički marketing, pa znate na koga bacate udicu pred političke izbore. Ja vam nikad neću pripadati toj masi, jer razmišljam razumom, niti ću ikad pristati na demokratični mirni raspad BiH, to je moja država!“, kaže između Jelena Kljajić.

Nije sve ni u politici

„Srećom, politika nije jedina koja utiče na svijest građana i oblikuje odnos prema državi“, podsjeća urednik sportskog programa BH radija 1 Adnan Ljubović. On kaže da je uspjeh nogometne reprezentacije Belgije u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Brazilu ujedinio građane ove zemlje uprkos brojnim političkim i nacionalnim problemima.

Ljubović vjeruje da „polako dolazi vrijeme“ kada će sportski uspjesi Bosanaca i Hercegovaca na sličan način djelovati i na društvene prilike u BiH, pa i odnos prema državnosti. „To je bio slučaj i u ovim kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo kada je naša reprezentacija pobrala simpatije cijele bh. javnosti, bez obzira na to odakle dolazili ti ljudi koji vole sport, koji vole nogomet“, kaže Ljubović.

25. novembar dan državnosti BiH službeno se obilježava samo u jednom bh. entitetu, Federaciji BiH. U Mrkonjić Gradu, gdje 1943. godine usvojena deklaracija ZAVNOBiH-a, u ponedjeljak (25.11.) će se okupiti antifašisti iz oba bh. entiteta. U RS-u se kao praznik slavio 21. novembar, dan u kojem je potpisan Daytonski mirovni sporazum.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić