„I Beograd i Priština su nas ostavili na cjedilu“

Andrea Fop, novinarka švajcarskog lista Noje Cirher cajtung (NZZ), reportažu iz Mitorvice počinje opisujući kako dvojica dječaka pozdravljaju vozilo Kfora sa nacrtanom švajcarskom zastavom pokazujući dvoglavog orla – simbol albanskog identiteta na Kosovu.

Ana Marija Ivković novinarki kaže: „Dvoglavi orao se u posljednje vrijeme sve češće viđa na sjeveru grada. To izgledakao da se radi o osvajanju.“

Ivković inače piše za portal „Alternativna“ i angažovana je u borbi protiv dezinformacija. Upravo se vratila sa Trga braće Milić, gdje je pratila proteste srpske manjine protiv kosovske vlade.

Kurti provocira

Aljbin Kurti dodatno je podgrijao atmosferu, piše NZZ: Početkom septembra se pojavio na sjeveru Mitrovice i ušao u restoran koji su do skoro vodili Srbi, a sada je u rukama Albanaca.

„Kurti na to ima pravo, on je premijer cijele zemlje. Ipak, ta akcija je pokazivanje moći. Još prije godinu dana to bi bilo nezamislivo. Srpske paravojske bi reagovale nasiljem i blokadama puteva. Sada mir obezbjeđuju kosovske snage bezbjednosti.“

Novinarka opisuje napetu situaciju i oko mosta u Mitorvici gdje su postavljeni italijanski vojnci Kfora. Oni sprječavaju premijera Kurtija da otvori most za automobilski saobraćaj.

A u bosanskoj mahali, piše NZZ, sada žive i Albanci. Njihove zastave vise pored srpskih i pokazuju kojoj etničkoj grupi pripada koji lokal.

Novinarka piše da veliki dio Srba na sjeveru još uvijek ne priznaje nezavisnost Kosova. Oni rade u institucijama koje kontroliše Beograd i primaju plate i penzije u srpskoj valuti. Takođe, kosovski Srbi, pod pritiskom Beograda, bojkotuju izbore za lokalne vlasti.

„Kosovski premijer Aljbin Kurti koristi ovaj vakuum moći. Uveo je evro kao zvaničnu valutu i ukinuo srpske administrativne kancelarije. Takođe je postavio nove kontrolne punktove kosovskih snaga bezbjednosti i zabranio uvoz srpske robe, što predstavlja kršenje Srednjoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini.“

Živi u Australiji i ne razumije zašto se Srbi ne integrišu

Kurtijeva čvrsta ruka nailazi na odobravanje kod mnogih predstavnika albanske većine, piše NZZ.

Na primjer, kod Idaije Ukići. „Ova 63-godišnjakinja sjedi sa prijateljicama u kafiću na jugu Mitrovice. Odrasla je ovdje, a prije rata se sa mužem iselila u Australiju. Još uvijek živi tamo, ali kaže: 'Moj život je ovdje.'

Ukići podržava Kurtijevu politiku: 'Naravno da je to dobro. Srpske paralelne strukture su bile nelegalne.' Ne razumije zašto se Srbi jednostavno ne integrišu u Kosovo.“

U limbu – ni Kosovo ni Srbija

Na sjeveru, međutim, ljudi strahuju od „tihe albanizacije“. „Gdje sada da izvadimo naše srpske lične karte?“, pita Ana Marija Ivković.

Bez ličnih dokumenata, piše NZZ, ne mogu da se liječe u srpskim bolnicama na Kosovu koje su bolje od kosovskih i besplatne za Srbe.

„Penzioneri sada moraju da putuju u Srbiju da bi podigli penzije, a zaposleni u srpskim paralelnim strukturama su ostali bez posla. Teoretski bi mogli da rade u kosovskim institucijama, ali su pod pritiskom: ako se integrišu u Kosovo, u Beogradu će ih smatrati izdajnicima, i prijeti im gubitak pristupa zdravstvenom i penzionom sistemu, kao i školama.“

Ana Marija Ivković osjeća se „kao u limbu“: „Ne mogu ni Kosovo ni Srbiju da nazovem svojom zemljom. Obje vlade su nas ostavile na cjedilu.“

Zbog toga su mnogi pripadnici srpske manjine sada zadovoljni prisustvom Kfora. Poslije rata, te trupe nisu bile rado viđene, kaže Ivković: „Ali sada imamo više povjerenja u Kfor nego u kosovsku policiju.“

„Dragocjeno iskustvo“ za Švajcarce

Novinarka NZZ-a je posjetila i švajcarske vojnike, koji su u Mitrovici pripadnici timova za vezu i nadzor, a u kampu Novo Selo, južno od grada, komanduju transportnom jedinicom Kfora. Takođe, zajedno sa inženjercima uklanjaju barikade.

Timovi za vezu vode razgovore sa lokalnim organizacijama, osluškuju stavove stanovništva i proslijeđuju informacije važne za bezbjednost Kfora.

Članovi ovih timova pažljivo se biraju iz vojske, objašnjava kapetan Dominik, komandant tima za nadzor u Mitrovici.

Bitno je imati svijest o kulturnim specifičnostima, „kako se u naelektrisanoj atmosferi ne bi nehotice nekoga uvrijedilo“. U tome pomažu švajcarska neutralnost i nedostatak kolonijalne prošlosti: „Skoro uvijek nas srdačno pozdrave.“

Prisustvo na Kosovu je, piše NZZ, jedina „tvrda valuta“ koju Švajcarska ulaže u NATO.

Pratite nas i na Facebooku, preko "X", na Youtubeu, kao i na Instagramu