Hoće li BiH doživjeti sudbinu Grčke?

Kriza u Grčkoj i turbulencije u euro-zoni sa zabrinutošću se prate i u BiH. Iako formalno-pravno BiH nije članica euro-zone, konvertibilna marka je vezana za euro pa se svako kretanje evropske valute s pažnjom prati u ovoj zemlji, kaže ekonomski analitičar Eldar Dizdarević.

Zato su, ističe Dizdarević, mjere Evropske unije ka stabilizaciji eura pozitivne i za BiH jer "s padom eura pada i vrijednost konvertibilne marke u odnosu na ostale valute što bi se negativno moglo odraziti na platni bilans BiH i na njen izvoz".

Ono što eksperte u BiH posebno zabrinjava je podudarnost između BiH i Grčke u smislu budžetskih rješenja. Obje zemlje imaju prevelika socijalna davanja i obje se bave pitanjima - kome ukinuti pojedine prinadležnosti kako bi se dale drugima, kaže bivši federalni ministar finansija, profesor Nikola Grabovac.

Raspodjela siromaštva umjesto proizvodnje

"Možemo reći da je to u suštini borba oko raspodjele siromaštva, a pitanje je ko će biti siromašniji - da li borci, penzioneri ili neki drugi korisnici budžeta. Još uvijek nemamo nikakvih aktivnosti u smislu povećanja budžetskih prihoda u ovoj zemlji" ističe Grabovac.

Nedavne demonstracije ispred zgrade Federalne vlade u Sarajevu samo su indikator koji upozorava na ozbiljnost situacije, kaže Grabovac. Ističe da bi, ako se ne poduzmu mjere za poboljšanje ekonomske situacije, Bosna i Hercegovina već sljedeće godine mogla doživjeti ono što danas potresa Grčku.

"Zato što ćemo do godine imati iste obaveze koje imamo i sada, dakle one obaveze koje ne možemo izmirivati, a stići će i obaveze otplate kredita MMF-a koji je sada pomogao situaciji u BiH i kojima je vladajuća garnitura samo do izbora kupila socijalni mir", kaže bivši ministar finansija.

Indirektne posljedice kretanja u euro-zoni

Bosna i Hercegovina je opterećena i političkom krizom koja blokira gotovo sve što ima ekonomski rezon, kaže u komentaru za Deutsche Welle profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Boris Tihi. Upozorava i na krizu strukturne prirode.

"Kad gledate strukturu našeg bruto godišnjeg proizvoda industrijska proizvodnja je na vrlo niskom nivou i ono što se proizvodi je na niskom stepenu obrade, tako da nismo konkurentni na izvoznom tržištu, a konkurentnost na tom tržištu bila bi naša jedina šansa da se izvučemo", tvrdi profesor Tihi.

Analitičari upozoravaju i na indirektne efekte aktuelnih procesa u euro-zoni, jer se pažnja međunarodnih insitucija odvraća od BiH i usmjerava ka prioritetima, a to su u ovom trenutku Grčka i druge zemlje Evropske unije sa sličnim problemima.

Autor: Samir Huseinović

Odg. ur.: Z. Arbutina