1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Gubitak kontrole

Saša Bojić 26. oktobar 2015

Njemačka kancelarka Angela Merkel je svojom politikom prema izbjeglicama napravila veliku pometnju u svojoj zemlji - novinari podsjećaju da građani drastično gube povjerenje u državu i vlast.

https://p.dw.com/p/1GuGw
Foto: Reuters

Dnevnik Frankfurter algemajne cajtung pod naslovom „Gubitak kontrole“ piše da je „Promašena politika Angele Merkel prema izbjeglicama dovela do topljenja podrške kancelarki. Zašto bi građanin vjerovao državi koja se ni sama ne pridržava prava? – Zašto Angela Merkel ne pritisne kočnicu? Zašto baš kancelarka, koja u svojoj politici više nego njeni prethodnici uzima u obzir rezultate anketa, samo gleda kako podrška njenoj politici opada? Opuštenost građana - kada je riječ o sve većem prilivu izbjeglica - odavno se pretvorila u duboku zabrinutost. Dvoje od troje građana smatraju da će talas izbjeglica veoma promijeniti Njemačku, a isti broj ljudi strahuje da su među izbjeglicama i teroristi.“

„Parole gotovo svih stranaka, koje prenose i javni servisi, o tome da građani treba da izdrže pritisak, povećavaju jaz između građana i političke elite. Ankete pokazuju da je šest od deset građana ubijeđeno da je Njemačka potpuno izgubila kontrolu nad brojem izbjeglica koje ulaze u zemlju. Svaki drugi građanin smatra da su političari izgubili osjećaj za realnost. Sedam od deset građana je mišljenja da su probleme izazvali domaći političari, na primjer, stvarajući pretjerane nade kod izbjeglica.“

Autor članka, novinar Holger Štelcner, poručuje da Njemačka mora ponovo uspostaviti kontrolu nad svojim granicama. On podsjeća da je kancelarka Angela Merkel rekla da Njemačka više ne može da obezbjeđuje svoje kopnene granice koje imaju dužinu od 3000 kilometara. „Ali kako da to pođe za rukom Evropskoj uniji sa spoljnom granicom od 14.000 kilometara? Gubitak kontrole nije baš toliko bez alternative, kao što Merkelova želi da vjerujemo. To se vidi po ogradama na granicama između SAD-a i Meksika, u enklavama Španije u Africi ili u Australiji, gdje isto tako važe ljudska prava.“

Slowenien Flüchtlinge bei Sentilj
Izbjeglički val se ne zaustavljaFoto: Reuters/L. Foeger

"Davimo se!"

„Za razliku od onog što se tamo dešava, u Njemačkoj migranti zaustavljaju vozove nasred poljane da bi iz njih izašli i nestali u nepoznatim pravcima; stotine ljudi pod okriljem noći bježe iz prihvatilišta; potražioci azila čije su molbe odbijene ne pojavljuju se na mjestima odakle treba da budu upućene kući. Prema internim procjenama vlade, u zemlji ima oko 300.000 izbjeglica za koje niko ne zna gdje su [...] Sada čak i organi bezbjednosti traže da se promijeni kancelarkina politika, jer smatraju da ona stvara nestabilnost da zbog nje građani okreću leđa državi. Naravno da se ljudi pitaju da li će država, koja danas više ne štiti svoje granice, sutra štititi njihovu imovinu?“

Policija u Bavarskoj je preopterećena: „Davimo se!“ – tako glasi naslov članka ekonomskog portala Dojče virtšafts nahrihten o situaciji sa izbjeglicama na području austrijsko-njemačke granice. „Austrija šalje za Njemačku mnogo više izbjeglica nego što je dogovoreno i zato hiljade izbjeglica moraju da spavaju na otvorenom.“ Mjesta kao što su Zimbah ili Pasau su beznadežno preopterećena. „Sa Austrijom postoji dogovor da ta zemlja u Njemačku propušta 50 izbjeglica na sat. Samo tako je moguće da se u Njemačkoj svi ti ljudi smjeste u prihvatilišta“ – sada je to postalo nemoguće.

Dnevnik Drezdner morgenpost prenosi i da Drezden u istočnoj Njemačkoj ima ogroman problem jer nema više smještajnih kapaciteta za izbjeglice. Gimnastičke sale koje su trebale da posluže za privremeni smještaj tih ljudi sada su trajno zauzete. „Nije jasno kako će ova situacija biti riješena. Gradska sekretarka za socijalna pitanja Kristin Kaufman rekla je: eventualno ćemo morati da otvorimo i vrata naših stanova, kao što je to bio slučaj poslije Drugog svjetskog rata. Ona nije jasnije navela da li bi građani trebalo da stavljaju na raspolaganje svoj stambeni prostor na dobrovoljnoj bazi ili bi to mogla da bude i prinudna mjera.“