Grčka kriza još nije prevaziđena

Još u novembru 2013. godine, njemačka kancelarka je, nakon sastanka sa grčkim premijerom Antonisom Samarasom u Berlinu, hvalila reforme koje su provedene u Grčkoj, prije svega činjenicu da je Atina ostvarila takozvani „primarni višak“ u državnom budžetu. Naime, prvi put poslije jedanaest godina grčki prihodi bili su veći od rashoda – pod uslovom da se zanemari teret kamata starih dugovanja.

Današnja (11.4.) posjeta Angele Merkel je, prema ocjeni grčkog ministra spoljnih poslova i potpredsjednika vlade Evangelosa Venizelosa, jasan dokaz da je njegova zemlja „okrenula novu stranicu“. Povodom planiranog povratka Grčke na finansijska tržišta, kancelarka želi da dâ signal podrške, objasnio je Venizelos poslije sastanka ministara spoljnih poslova Evropske unije u subotu (5.4.) u Atini.

Jorgos Cogopolus iz atinskog Instituta za evropsku i spoljnu politiku (ELIAMEP) je manje euforičan: „Podrška Berlina na tržištu može biti ocijenjena kao dokaz garancije, s obzirom na to da su mnoge reforme na koje se Grčka obavezala već sprovedene. Ali sama politička simbolika nije dovoljna“, upozorava Cogopulos u razgovoru za Deutsche Welle i dodaje da je sada veoma važno da se Grčka i dalje pridržava dogovora kako bi povratila povjerenje na tržištu.

Povratak na finansijska tržišta

Već nedjeljama se u Ateni spekuliše o tome da li će Grčka uspjeti već u prvoj polovini 2014. godine da se vrati na finansijska tržišta. Protiv toga govori uzdržanost američke rejting-agencije „Mudis“, koja za sada ne podiže kreditni rejting Grčke. Ta odluka trebalo je da bude donesena prošle sedmice, ali je odložena za početak avgusta. Posjeta njemačke kancelarke Grčkoj mogla bi da bude „vjetar u leđa“, vjeruju optimisti.

Izgledi za novoemitovane grčke obveznice su dobri, vjeruje ekonomski stručnjak i urednik internet-portala „Capital.gr“ Tanasis Mavridis. „Međunarodni investitori trenutno napuštaju zemlje u razvoju i traže sigurnija mjesta za investicije u Evropi. To bi mogla da bude šansa i za Grčku“, naglašava Mavridis.

Taj ekonomski analitičar ipak dodaje da mnoge investitore više zanimaju kratkoročni interesi, nego što vjeruju da se grčka finansijska kriza bliži kraju. „Ne smije da se zaboravi da je i 2009. godine postojalo interesovanje za grčke državne hartije od vrijednosti, iako je kriza bila pred pragom“, kaže Mavridis za Dojče vele. „Po toj logici, eventualni povratak na finansijska tržišta ne ukazuje po svaku cijenu i kraj finansijske krize.“ Ali rastu nove nade. Ukoliko Grčka „ponovo zajaše na talas“, onda će u privredu stalno ulaziti svjež novac, vjeruje ekonomski stručnjak iz Atine Mavridis.

Njemačko ohrabrenje za reforme

Njemački političari prethodnih mjeseci intenzivno su pratili provođenje reformi u Grčkoj.

Podsjećanja radi: uoči Božića, državni ministar iz Ministarstva spoljnih poslova Mihael Rot, kratko je posjetio Grčku, dvije nedjelje prije nego što je u Atinu na razgovore stigao ministar spoljnih poslova Frank-Valter Štajnmajer.

Nakon posjete njemačkog predsjednika Joahima Gauka početkom marta, koja je bila naveliko praćena u tamošnjim medijima, u Grčku sada stiže i kancelarka Angela Merkel – po drugi put u posljednjih osamnaest mjeseci.

Nije slučajnost što se posjete iz Njemačke nižu, smatra Jorgos Cogopulos. „Politički stav Njemačke prema Grčkoj djeluje veoma prijateljski, nakon što je Berlin donio odluku da se Grčka zadrži u evrozoni“, objašnjava politički analitičar. Prema njegovom mišljenju do preokreta je došlo 2012. godine. Njemačka politika sada se zalaže za kontinuitet i želi aktivno da pomogne Grcima da sprovede reforme.

Pojedine mjere pomoći, međutim, dolaze isuviše sporo: još u ljeto 2013. godine, njemački ministar finansija Volfgang Šojble je u Atini potpisao predugovor o osnivanju jednog grčkog investicionog fonda sa kreditnim volumenom u visini od ukupno 500 miliona evra. Ali od tada se nije desilo ništa. Prema informacijama atinskog nedjeljnika „To Vima“, njemačka kancelarka bi sada ponovo mogla da pokrene taj projekat – pod pokroviteljstvom njemačke kreditne institucije za obnovu KfW, grčke fondacije Onazis i Evropske investicione banke.

Autori: Janis Papadimitriju / Boris Rabrenović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić