Šta je sadržaj tajnih pregovora o TTIP-u?

Dokumenta do kojih je došla organizacija Greenpeace po prvi put pružaju jasniji uvid u sadržaj tajnih pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU i SAD (Transatlantic Trade- and Investment Partnership, skraćeno TTIP). Ti dokumenti ukazuju na to da SAD vrše pritisak na EU kako bi ona smanjila svoje kriterije u pogledu zaštite prava potrošača i ekološke standarde.

Osim toga, saznaje se da su EU i SAD još uvijek daleko od dogovora. Po mnogim pitanjima su stavovi jedne i druge strane daleko jedni od drugih i dogovora nema.

Uvid u pregovaračku taktiku

Tajni dokumenti obuhvataju 240 stranica teksta u kojima su navedene pozicije jedne i druge strane. Želje i zahtjevi Amerikanaca su do sada bili nepoznati javnosti. Vlada u Vašingtonu je na taj način očito hjela da spriječi da javnost ima uvid u njenu pregovaračku taktiku.

Dokumenti koji su objavljeni pokazuju dokle se došlo uoči 13. kruga pregovora koji je održan proteklog petka (29.4.2016.). Iako je moguće da je na pregovorima u Njujorku bilo određenih pozitivnih pomaka po određenim pitanjima, za pretpostaviti je da su brojni sporni detalji objavljenih dokumenata i dalje aktualni.

"Ostvarilo se ono čega smo se bojali"

Greenpeace je izvode iz ovih spisa već dostavio nekim medijskim kućama, poput NDR-a, WDR-a te lista "Süddeutsche Zeitung". Ta organizacija navodi da raspolaže originalima, ali da je u svrhu zaštite izvora podataka medijima proslijedila prepisane sadržaje. NDR, WDR i spomenuti list su izvode dobili prije nekoliko dana, a omogućeno im je i da provjere da li se radi o autentičnim dokumentima.

Za Klausa Müllera, predsjedavajućeg njemačkog krovnog saveza organizacija za zaštitu potrošača, posebno su sporni pregovori koji se vode o standardima za namirnice: "Zanimljivo je vidjeti šta je to što traže SAD. U onome što smo vidjeli prilično su ostvarene naše najgore slutnje."

Pritisak "agrarnog lobija" SAD-a

Müller smatra da američki agrarni lobi vrši veliki pritisak na obje strane kako bi se usvojili propisi koji bi omogućili plasman skoro cijele palete njihovih proizvoda na evropsko tržište, uključujući i proizvode koji sadrže genetski modifikovane produkte. Da bi se to ostvarilo, američka strana u pregovorima pokušava da zaobiđe evropski princip koji se zasniva na prevenciji. To omogućava organima EU da izreknu stroge mjere kontrole i ograničenja prodaje čak i kod najmanje sumnje da neka namirnica može da ima negativne efekte po zdravlje ljudi. To u SAD nije moguće. Iz krugova Evropske komisije, međutim, navode da nema odstupanja od "principa prevencije".

Dokumenta pokazuju da SAD ne žele da "proguraju" svoje viđenje stvari samo na polju agrara i proizvodnje hrane, nego i kada su u pitanju drugi standardi koji bi ubuduće trebalo da važe s obje strane Atlantika. Jedan od najvažnijih ciljeva TTIP-a je upravo usklađivanje standarda. Produkt čija je prodaja dozvoljena u EU trebalo bi da se bez problema i bez ikakvih novih testova prodaje i u SAD - i obrnuto.

Ipak, pregovori najviše "zapinju" baš kod postizanja dogovora o zajedničkim standardima. Na osnovu otkrivenih dokumenata je vidljivo da američki pregovarači stavljaju do znanja da za svaku novu regulativu mora da se ispita "kakav će ona efekat imati po tržište". "Iznenađuje me koliko američka strana neskriveno pokušava da u TTIP ugradi svoj način regulative tržišta", kaže Peter-Tobias Stoll, ekspert za privredno pravo iz Göttingena.

Pritisak na zakonodavne organe

Sličan stav iznosi i Klaus Müller: "Problem je što u SAD prilikom regulacije tržišta razne grupe lobista imaju pravo na prigovore i na komentarisanje zakona. Tako zakonodavni organi vlasti stalno moraju da se 'pravdaju' zbog svojih namjera. Iskustva naših kolega u SAD pokazuju da se zbog toga prilikom donošenja zakona i regulativa vrlo često zaboravlja na prava potrošača."

Ukoliko se na tom planu nametne stav koji imaju SAD, onda će "EU biti dovedena pod pritisak da opravdava svoje propise", upozorava Peter-Tobias Stoll. Moguća posljedica takvog razvoja događaja je da bi se EU našla u situaciji da će ubuduće mnogo teže donijeti propise koji se tiču ekologije ili zaštite potrošača.

Dijelovi za automobile u zamjenu za produkte agrara?

Evropska komisija odbacuje mogućnost takvog razvoja događaja. "Evropljani se neće upustiti u tako nešto", tvrde izvori u Komisiji. Ipak, TTIP je projekat koji Evropska unija zagovara i u nekim tačkama mora biti spremna na kompromise. "Kada kažemo da nam je nešto vrlo važno, onda i Amerikanci mogu svoj pristanak da uslove traženjem nekih ustupaka na drugoj strani", upozorava ekspert za međunarodno pravo Markus Krajewski. Tako su američki pregovarači jasno stavili do znanja da je "napredak na polju slobodne trgovine dijelovima za automobile moguć, samo ako je EU spremna na ustupke kada je riječ o carinama na agrarne produkte".

EU mora biti spremna i na ustupke SAD-u kada je riječ o posebnim sudovima za industriju. To je jedna od najspornijih odredbi cijelog sporazuma. Radi se o tome da se kompanijama s obje strane Alantika da pravo da pred posebnim sudovima tuže pojedine države ukoliko smatraju da su one donijele zakone koji im nanose štetu u poslovanju. Ti sudovi bi bili potpuno nezavisni od pravosuđa na nivou tužene države.

Evropska komisija je pod pritiskom javnosti još ranije izašla s prijedlogom formiranja Trgovinskog suda i taj prijedlog je sada na stolu i tokom pregovora o TTIP-u. "Amerikanci nisu oduševljeni tom idejom", tvrdi Krajewski. Što se njega tiče, najviše ga iznenađuje što su "dokumenta o pregovorima obavijena velom tajne". "Pa ovdje se ne radi o državnoj tajni", ukazuje on. Pravnik Krajewski priželjkuje otvorenu i javnu diskusiju o sadržaju dokumenata o kojima se pregovara

Stefan Krug iz organizacije Greenpeace dodaje još nešto: "Argumenti koji se razmjenjuju na tim pregovorima, na kraju krajeva, moraju da prođu i ispit javnosti."