Fantomi iz Savamale

Bahato rušenje poslovnih i privatnih objekata pod okriljem noći u dijelu Beograda poznatijem kao Savamala još uvijek je tema dana u Srbiji. Oko tridesetak ljudi, sa fantomkama na glavama, i uz pomoć bagera bez registarskih tablica, porušilo je tokom izborne noći 24. aprila više objekata u dvije ulice, uključujući tu i jedan restoran, privatne kuće i nekoliko firmi. Tom prilikom čitav taj dio grada je nekoliko sati bio blokiran, slučajni prolaznici su praktično privedeni od strane nepoznatih maskiranih lica, oduzimani su im mobilni telefoni, a neki od njih su smješteni u improvizovani pritvor po obližnjim šupama.

Zavjera ćutanja

Od tada praktično traje zavjera ćutanja. Gradske vlasti uporno ponavljaju da ne znaju ko je i za čiji račun rušio te objekte, a policija i Komunalna policija nemaju odgovor na pitanje zašto su odbili da po pozivu građana obave uviđaj. Republičke vlasti i premijer Aleksandar Vučić takođe tvrde da ne znaju šta se tamo desilo, navode da su to bili nelegalni objekti, a usput priču pokušavaju da skrenu na teren pozivanja na prekršaje bivših vlasti, koje su kako kaže premijer „takođe pod fantomkama hapsile Slobodana Miloševića“. Preduzeće „Beograd na vodi“, koje se nalazi tik pored porušenih objekata, takođe navodi da ne zna ko je vezivao radnike obezbjeđenja i rušio zgrade.

Zaštitnik građana Saša Janković je tim povodom objavio svoj izvještaj, u kome stoji da su građani pozivali policiju, ali da je ona odbila da interveniše i da je građane upućivala na Komunalnu policiju, koja je takođe odbila da se odazove i pomogne građanima. Zaključak Saše Jankovića je da je „takav propust policije očigledno rezultat unaprijed pripremljenog plana i naloga koji su dati. Međutim, ni direktor policije, niti drugi policijski zvaničnici nisu znali ili nisu smjeli da kažu ko je takav plan organizovao“, navodi obdusman.

Političari i policija u dosluhu

Glasno ćutanje vlasti samo pokazuje da su zaključci zaštitnika građana potpuno tačni, da iza svega stoji sam vrh policije, a da iza čitavog slučaja stoje neki politički nalogodavci, ističe za DW izvršni direktor Centra za bezbjednosne politike Predrag Petrović. „Tu bi trebalo i tražiti odgovor na pitanje zašto ni više nedjelja nakon toga mi i dalje ne znamo ko je to učinio, iako je bila riječ o velikoj operaciji u samom centru grada, u kojoj je učestvovalo 30 maskiranih ljudi, sa dva bagera, više kamiona koji su blokirali saobraćaj, i uz video nadzor koji je sve to snimio“.

„Problem ovog slučaja je što mi imamo situaciju u kojoj se smatra da kad nešto urade naši, onda to nije krivično djelo, kaže za DW advokat i bivši koministar policije Božo Prelević. „Kad kažem naši, tu mislim na sadašnju vlast i neke njihove saradnike, jer zaista se postavlja pitanje ko bi se drznuo da usred noći na takav način nešto ruši, a da ne zna kako iza sebe ima vlast i policiju za koju zna da neće intervenisati. A odgovor ukoliko vlast to želi može lako da se pronađe, jer će tu na srušenom prostoru neko napraviti zgradu, pa će se vidjeti da li je to neko iz projekta 'Beograd na vodi' ili neko blizak vlastima. Vrlo je zapravo jednostavno utvrditi ko ima koristi od tog rušenja“, skreće pažnju Prelević.

Gradska vlast: Mi nismo odavde

Gradske vlasti i gradonačelnik Beograda se sve vrijeme ponašaju u stilu „mi nismo odavdje“. Gradonačelnik Siniša Mali tvrdi da gradske vlasti nemaju nikakve veze sa pomenutim rušenjem, a na pitanje da li će grad Beograd reagovati na krivična djela koja su tom prilikom počinjena začuđeno se pita: koja krivična djela?

Božo Prelević, međutim, kaže da je tom prilikom počinjen čitav niz krivičnih dela: „Najprije, sve i da su u pitanju nelegalni objekti, oni se ne mogu tako rušiti, bez ikakvog sudskog rješenja. Nakon toga, recimo, imamo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja, za onoga koje eventualno naredio i poslao te maskirane radnike, zatim protivpravno lišavanje slobode, vjerovatno i krivično djelo ugrožavanja sigurnosti, jer u tim objektima je neko mogao da bude, razna krivična djela su počinjena zatvaranjem ulice i sprečavanjem slobode prolaze od neindetifikovanih ljudi. Ako je tu bilo uključeno neko oružje i ako je bilo nasilja nad nekim ljudima ili nekih tjelesnih povreda, to su takođe krivična djela. Ono što isto tako ne znamo jeste da li su to radili pripadnici tog preduzeća koje bi tu trebalo nešto da gradi ili su to bili pripadnici nekog klana. A krivično djelo je i ponašanje policije i Komunalne policije, jer vi ne možete da ne dođete na intervenciju i da zovete šefa i pitate: 'Ovi opet zovu, jel da se pravimo blesavi'. U svakom slučaju, ne očekujem da će javnost dobiti zadovljavajuće odgovore na to šta se desilo, i mislim da za to niko neće snositi sankcije“, ocjenjuje Prelević.

Sektor bezbjednosti nije reformisan

Čitav ovaj slučaj pokazuje da proces reformi sektora bezbjednosti uopšte nije uspio, napominje Predrag Petrović. To znači da taj sektor nije depolitizovan i dekriminalizovan, i da nije razbijen taj klijentski odnos između političara i ljudi koji rade u institucijama bezbjednosti, u ovom konkretnom slučaju se radi o policiji“.

„Država ne može da se pravi da nije znala šta se dešava, jer je obdusman ustanovio da su državni organi pozivani da reaguju“, primjećuje Prelević. „Tu bi trebalo podsjetiti na suđenje žandarima, koji su samo poštovali naređenje da niko ne može da prođe tokom Parade ponosa. Ti žandari su pilot-projekat, jer se tu vidjelo da za neke zakon ne važi, kao što zakon ne važi za ove sa fantomkama. I kako vi sada da očekujete da policajci reaguju i štite zakon.“

„Građani u takvom sistemu i okruženju imaju dvije mogućnosti: da se učlane u neku od vladajućih stranaka ili da se isele. Jer, kada zakon ne važi za sve, te sekunde država prestaje da postoji. A dodatni problem je što se mnogim građanima takav način vladanja i ponašanja očito sviđa“, upozorava Prelević. „A mislim da se ovo nikako neće svidjeti stranim investitorima, mislim da ovo neće proći monitoring Evropske unije, jer ovo ne postoji u iole organizovanim zemljama, ali mislim da vlasti toga uopšte nisu svjesne“.

Opasan presedan

Povjerenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić, pokušavajući vjerovatno da nekako umiri građane, izjavljuje kako je dobro što vlast još nije počela da bije po kućama. Međutim, Predrag Petrović smatra da to za građane nikako nije utješna poruka: „Ovo je opasan presedan koji ukazuje da sutra može da se desi da bilo kom građaninu Srbije neko uleti na privatni posjed, da mu sruši kuću, zato što mu je jednostavno potrebna ta parcela ili imanje, i da za sve to nema nikakvih posljedica. A isključivi razlog za to može da bude zato što je ta osoba dobro povezana sa političkim i finansijskim krugovima. Zato i mislim da nećemo dobiti dobre odgovore za ovaj slučaj, i da će se ići na njegovo razvodnjavanje, i pokušaje da se on nekako zaboravi pod pritiskom novih afera“, zaključuje Predrag Petrović.