Evropsko turski viza-rat

Za turskog premijera Ahmeta Davutoglua i njegov pregovarački tim 4. maj je bio dan za slavlje. Savjet Evrope predložio je državama članicama EU da turskim građanima omoguće putovanje bez viza u zemlje šengenskog prostora. Hiljade građana ove evroazijske zemlje se radovalo lakšem poslovanju ili pak lakšem odlasku na odmor.

Ali, radost je bila kratkog vijeka. Jer, već sljedećeg dana je došlo do eskalacije u odnosima između Ahmeta Davutoglua i predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana. Davutoglu je isto veče podnio ostavku.

Od tada su se neke stvari promijenile. Erdogan je prije svega najavio kako Turska neće da reformiše svoje antiterorističke zakone. Tako je odbio jedan od glavnih preduslova koji je Savjet Evrope preporučio zemljama članicama. 10. maja Evropski parlament je obzanio da se zaustavlja rad na sporazumu o viznim olakšicama. Turski ministar za evropske poslove, Volkan Bozkir je kazao kako je "izgubio nadu" da će do sporazuma uopšte doći. Ovo je utisak koji dijele mnogi građani Turske na istanbulskim ulicama.

"Strahujem da u ovom trenutku do deala uopšte neće doći", kazao je apotekar Berin Erdi. "I nadam se da to nije dio sporazuma sa EU o izbjeglicama. To nikada ne bi smjelo da se dogodi da izbjeglice budu na stolu kao pregovaračko sredstvo. To je neljudski", kaže Erdin. "On (Erdogan prim. red.) radi samo za sebe; njega ne interesuju vize, on se interesuje samo za to da niko ne dođe do tolike vlasti da mu može stati na put."

Kraj deala?

Davutogluova ostavka je izgleda nagovještaj kraja sporazuma o viznim olakšicama, koji bi Turcima omogućio slobodna putovanja u Evropu. Nacionalistički talas dolazi iz vladajuće Partije pravde i razvoja. Sporazum o viznim olakšicama je ranije bio planiran kao dio opsežnijeg sporazuma između Turske i EU. Njime bi se omogućilo EU da izbjeglice vrati u Tursku, koje preko Egejskog mora prelaze u Grčku. Tako bi Turska bila čuvar na kapiji masovnog useljavanja u Evropu.

Burhan Kuzu, jedan od glavnih Erdoganovih savjetnika, zaprijetio je da će u slučaju da Evropa ne uspije da Turskoj ponudi vizne olakšice, Turska da "pošalje izbjeglice". Ministar spoljnih poslova Turske, Mevlut Čavušoglu jedan je od najvećih kritičara evropskih zahtjeva za reformom antiterorističkog zakona. "Da se nama kaže da treba da reformišemo antiteroristički zakon u vremenu kada se borimo protim PKK i 'Islamske države', graniči sa podrškom teroru", kazao je on početkom sedmice u Beču na sastanku s turskim preduzetnicima. "Ovakvim zahtjevima nećemo nikada popustiti."

I listovi koji su bliski vladi su promijenili gledište kada je riječ o sporazumu o viznim olakšicama. "Oni koji su zakazali u humanitarnim stvarima, pokušavaju da stvore slabe tačke u borbi Turske s prijetnjama koje za cilj imaju integritet naše zemlje", piše Ibrahim Karagul iz AKP-u bliskog lista Jeni Safak.

Brige oko "turskog azilantskog talasa"

"Važno je da se pojam terorizma u Turskoj shvati, jer sadašnja definicija je suviše široka", kaže Ozan Sarkar, direktor Descartes Capital Advisors, privatne firme koja u Turskoj sarađuje sa međunarodnim investitorima. "Problem je taj, da neko ko je u Turskoj okarakterisan kao terorista u EU može komotno da podnese zahtjev za azil. EU argumentuje pak da se Turska mora držati svojih pravila, dijelom iz straha od turskog azilantskog talasa", objasnio je Sarkar.

Hiljade političkih izbjeglica tražilo je nakon vojnog puča 1980. utočište u Evropi. Mnogi i danas žive u Evropi. Sarkar upućuje takođe na vrijeme prije puča kada Turcima za najveći broj evropskih zemalja nisu trebale vize. Nakon puča je došlo do promjena.

A od kada je 1995. Turska pristupila carinskoj uniji sa EU, turska vlada je uvijek iznova pokušavala da izdejstvuje popuštanje ovih ograničenja. "naravno da su vizne olakšice važan politički cilj za svakog turskog političara, bez obzira ko je na vlasti. "Erdogan je stalno naglašavao da o tome pregovara i onda je došao Davutoglu i dospio u centar pažnje", kaže Sarkar. "Erdogan je poziciji predsjednika dao mnogo više ovlasti nego što toj poziciji istorijski pripada", dodaje Serkar. "On je prvi direktno izabrani predsjednik zemlje. Međutim, on je doprinio ostavci premijera koji će biti biran tek u novembru. A to je neočekivano širenje njegove moći."