EU i zapadni Balkan: približavanje u Tirani

Sivi betonski bunker nalik na zakopanu gljivu stoji u malom parku samo nekoliko metara od sportsko-kongresnog centra u kojem se održava sastanak na vrhu Europske unije i zemalja zapadnog Balkana. Bunker je jedna od gotovo 200.000 utvrda izgrađenih tijekom komunističke diktature u Albaniji. Danas je betonski blok u središtu grada dio spomenika žrtvama diktature. Zastave EU-a vijore se iznad bulevara gdje se nalazi bunker.

Ovaj kontrast pokazuje dokle je nekada potpuno izolirana i osiromašena Albanija stigla u proteklih 30 godina. Sastanak na vrhu 27 zemalja EU-a sa šest država zapadnog Balkana: Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Srbijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Albanijom, održava se u danas modernoj Tirani - po prvi put u samoj regiji zemalja kandidata.

„To je važan politički signal", poručio je jedan visoki diplomat EU-a prije početka samita. On bi trebao pokazati da EU stvarno ima ozbiljne namjere oko ulaska i primanja zemalja zapadnog Balkana u EU.

Uvijek iznova: obećanja za one koji žele ući u EU

Slična obećanja nalaze se i u "Tiranskoj deklaraciji" koja će biti usvojena na summitu. Europska unija od ovog ljeta službeno pregovara o pristupnom ugovoru s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Obje zemlje čekale su godinama na početak pregovora. Pregovori sa Srbijom i Crnom Gorom traju već nekoliko godina. Bosna i Hercegovina i Kosovo su još uvijek u ranim fazama formalnog procesa pristupanja. Ni za jednu od šest zemalja još nije utvrđen točan datum ulaska u EU. 

Za razliku od ostalih pet država, Albanija nikada nije pripadala bivšoj Jugoslaviji i stoga zauzima posebnu ulogu jer nije bila izravno uključena u sukobe i ratove koji su uslijedili nakon raspada Jugoslavije. Nasuprot tome, neki bivši jugoslavenski entiteti imaju problema i sukobe sa Srbijom, koja je nekada činila jezgro Jugoslavije. Trenutno je u žarištu ponovno sukob Srbije i Kosova, koje Srbija tretira kao odcijepljenu pokrajinu, a kao državu ju priznaje 22 od 27 članica EU-a.

Rat u Ukrajini unosi dinamiku u razgovore

"Ovo je naravno vrlo važan politički događaj za Albaniju", kaže za DW politologinja Klodiana Beshku sa Sveučilišta u Tirani. EU ima potpuno novi pogled na zapadni Balkan. "Rat u Ukrajini sada gura EU u nove sfere", kaže Beshku. I dodaje da je EU prepoznala koliko je zapadni Balkan geopolitički važan. I da ga ne može prepustiti ruskim agresorima ili kineskim investitorima. "Nažalost, EU je trebao rat na vlastitom pragu da to shvati."

Balkan je od strateške važnosti jednostavno zato što će budući prometni pravci od Crnog mora do Italije ići cestom, željeznicom i cjevovodom preko Bugarske, Sjeverne Makedonije i Albanije. To se odnosi na energiju, kao i na robu i oružje. Žele se izbjeći tjesnaci na Bosporu i ruske teritorijalne vode u Crnom moru.

"Deklaracija iz Tirane" ima za cilj naglasiti veze zapadnog Balkana sa Zapadom i odbacivanje ruskog rata protiv Ukrajine. Diplomati EU-a pretpostavljaju da će tu deklaraciju podržati i Srbija. 

Aleksandar Vučić još uvijek slijedi cik-cak kurs između Bruxellesa i Moskve. Srbija se nije pridružila sankcijama EU-a protiv svog tradicionalnog saveznika Rusije. U Srbiji su izrazi simpatije nacionalistički nastrojenih prema Rusiji redoviti. Srbija će biti "ohrabrena" da se pridruži sankcijama, kao što je to učinila većina drugih zemalja zapadnog Balkana, rekao je visoki dužnosnik EU-a.

"Kohezija” umjesto ulaska u EU?

"Rat nam je pokazao da tamo gdje postoji politička volja, postoji i izlaz", rekao je Ardian Hackaj, direktor Instituta za suradnju i razvoj, think tanka za europsku politiku, za DW u Tirani. EU se u samo nekoliko tjedna može dogovoriti oko proglašenja Republike Moldavije i Ukrajine zemljama kandidatkinjama jer je to politički poželjno. Stoga, s određenom dozom političke volje, također mora biti moguće ubrzati integraciju zapadnog Balkana u EU. "EU sada zna koliko je zapadni Balkan geopolitički važan. Ne bi trebao ostaviti crnu rupu na karti Europe," smatra Hackaj.

EU je prije summita pokušao istaknuti uspjehe u prošloj godini. Prema riječima visokih dužnosnika EU-a, otvoreni su pristupi boljoj suradnji u pristupu balkanskih država unutarnjem tržištu EU-a, roaming se postupno ukida do 2027., a ljudi s Kosova vjerojatno će u skoroj budućnosti moći ući u EU bez viza do 2024. 

"Ljudi ulaze u EU - pojedinačno"

Ardian Hackaj iz think tanka u Tirani smatra dosadašnjim metodama pregovora rezultiraju sporim napretkom. Prema poglavljima pregovora EU stalno postavlja nove zahtjeve za reformama u zamjenu za financijsku pomoć. Prema Hackaju, potrebno je više "kohezije", odnosno usklađivanje životnih uvjeta i standarda tamo gdje je to već moguće. Ljudi ionako ne čekaju na formalno pristupanje.

"Ljudi već ulaze u EU, jedan po jedan”, objašnjava Ardian Hackaj. Sjeli su u avion i potražili posao u EU kako bi izgradili budućnost za sebe, što je već moguće. "Vlade pregovaraju i pregovaraju, a kad završe, više neće imati građana jer su već u Berlinu, Bruxellesu, Rimu ili Kopenhagenu. Više ne čekaju, nego samo odu."I ne radi se samo o mladima, primjećuje ovaj znanstvenik: Srednja Europa privlači i obitelji srednje klase.

Naravno, EU je prepoznao problem odljeva mozgova, odnosno migracije obrazovanih. Dodatna gospodarska pomoć i investicijski programi namijenjeni su promicanju gospodarstva na zapadnom Balkanu. Za sada bez uspjeha. Politologinja Klodiana Beshku kaže da su njeni studenti razočarani mukotrpnim, dugotrajnim i ponekad netransparentnim pristupnim pregovorima. Postoji neka vrsta političke iscrpljenosti. "Oni jednostavno odaberu prečicu i odu - uglavnom u EU."