Loš dan za zapadni Balkan

No. No. No. No. No. No. No. To je ukratko bilanca summita EU/zapadni Balkan koji je u četvrtak (23.6.) održan u Bruxellesu. Nema početka pregovora sa Sjevernom Makedonijom. Nema početka pregovora s Albanijom. Nema liberalizacije viznog režima za Kosovo. Ništa od kandidatskog statusa za Bosnu i Hercegovinu. Nema napretka u pregovorima Crne Gore s Unijom. Nema napretka ni u slučaju Srbije oko uvođenja sankcija prema Rusiji.

„Ionako nisam očekivao ništa od ovog summita", rekao je srpski predsjednik Vučić, koji je zajedno s premijerima Albanije (Edi Rama) i Sjeverne Makedonije (Dimitar Kovačevski) uoči sastanka u Bruxellesu praktički prijetio i bojkotom summita – zbog nezadovoljstva politikom proširenja na zemlje regije.

„Meni je žao Europske unije"

„Meni je žao Europske unije. Oni su u puno gorem stanju od nas. Nadam se da im mi možemo pomoći", rekao je sarkastični albanski premijer Rama na konferenciji za novinare nakon sastanka. A na Twitteru u istom stilu je nastavio: „Lijepo mjesto, lijepi ljudi, lijepe riječi, lijepe slike, zamislite samo kako bi sve to bilo još ljepše kad bi nakon lijepih obećanja uslijedilo i njihovo ispunjavanje".

Umjesto konkretnih poteza koji bi konačno „pogurali" regiju zapadnog Balkana prema Europskoj uniji i konkretnog napretka, summit je okončan frustracijom i ciničnim primjedbama balkanskih lidera koji se nisu ni trudili sakriti razočaranje „impotentnom Unijom", kako ju je nazvao Rama.

Skoro četiri sata su šefovi država i vlada EU-a diskutirali sa svojim kolegicama i kolegama iz Srbije, Kosova, BiH, Sjeverne Makedonije, Albanije, Crne Gore. Četiri sata nakon kojih su na konferenciji za novinare šefica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i francuski predsjednik Emmanuel Macron (čija je zemlja trenutno na čelu EU-a) trebali odgovarati na pitanja novinara o politici Unije prema Balkanu i summitu bez konkretnih rezultata.

No, presica je odjednom otkazana. Navodno zbog manjka vremena.

„Njemačka bila protiv kandidatskog statusa BiH"

Iz neslužbenih izvora se moglo čuti kako je vođena „otvorena diskusija". Među zemljama koje su inzistirale na poštivanju svih kriterija za zemlje regije, na primjer oko dodjele kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, bila je i Njemačka. Razlog je, tvrdi Berlin, da u BiH još uvijek nema nikakvog napretka po pitanju 14 reformskih, ranije definiranih kriterija.

Njemački kancelar Olaf Scholz je usprkos tome pružio podršku zemljama regije u EU-integracijama: „Njemačka će podržati aktivnosti zapadno-balkanskih država na njihovom putu u Europsku uniju", rekao je on u četvrtak u Bruxellesu. „Osjećamo se odgovornima za to da te zemlje uspiju u svojim nastojanjima. Zemlje regije konačno moraju dobiti osjećaj da se nagrađuje njihove reformske napore."

Umjesto napretka, na summitu je bilo puno međusobnih optužbi. Albanski premijer Edi Rama je oštro kritizirao Bugarsku, zemlju koja se našla u unutarnjo-političkoj krizi nakon što je u srijedu navečer izglasano nepovjerenje vladi premijera Kirila Petkova.

Bugarska „sramota"

„Sramota je da jedna članica NATO-a kao taoce uzme dvije druge članice NATO-a”, rekao je Rama. Sofija blokira Skoplje zbog pitanja vezanih uz nacionalni identitet i prava bugarske manjine u Sjevernoj Makedoniji. Preostalih 26 članica Europske unije demonstrira strahovitu impotenciju”, kritizirao je Rama.

On je podsjetio da Sjeverna Makedonija već skoro 17 godina čeka na početak pristupnih pregovora.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani-Sadriu je pak kritizirala Srbiju zato što ne želi priznati svoju nekadašnju pokrajinu. U procesu pristupnih pregovora s EU-om trebaju napredovati samo one zemlje koje podržavaju sankcije EU-a protiv Rusije, rekla je Osmani-Sadriu u smjeru Beograda. Srbija se još nije pridružila sankcijama EU-a protiv Moskve, iako je i kancelar Scholz u više navrata naglasio kako se od zemalja kandidata očekuje da "usklade” svoju vanjsku politiku s Unijom.

Zapadni Balkan ne napreduje po pitanju integracija. I za to je uglavnom kriva politika Europske unije, kaže za DW Gerald Knaus, direktor berlinskog think-tanka ESI i kreator izbjegličkog „deala" s Turskom 2016. On često boravi u regiji Balkana i smatra da „magnet" mogućeg članstva polako gubi sjaj u šest zemalja regije:

„Svaka razumna osoba koja vjeruje u europsku budućnost regije očajava zbog tog načina djelovanja od strane zemalja Europske unije. A to stanje očaja rezultira apatijom. A sljedeća faza je onda cinizam. I na koncu ljudi jednostavno odustaju."

Knaus je posebno kritizirao politiku aktualne njemačke vlade, kojoj prebacuje da je previše pasivna: „Njemačka danas nije nikakav motor europskih integracija. U ovom trenutku Njemačka nije nikakav motor ni oko čega po pitanju Balkana. Dovoljno je da vidite što se događa po pitanju blokade Sjeverne Makedonije od strane Bugarske. Ništa se ne događa. Njemačka je ekstremno pasivna. Njemačka je u ovom trenutku bez ikakvih ideja.”

Kandidatski status Ukrajini i Moldaviji

U popodnevnim satima u Bruxellesu je počeo stvarni summit čelnika EU-zemalja, na kojem će, kako se očekuje biti usvojene povijesne odluke: EU namjerava dodijeliti status zemalja kandidata Ukrajini i Moldaviji.

Albanski premijer Rama je danas upozorio Ukrajince da se oslobode svih iluzija po pitanju (brzog) ulaska u Uniju. I podsjetio na primjer Sjeverne Makedonije koja je taj status dobila prije 17 godina. I još uvijek čeka na početak pristupnih pregovora.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu