Erdogan rizikuje ekonomski slom
22. juli 2018Čini se da je "Kriza krompira" prevaziđena, cijene ponovo padaju. Kilogram krompira je povremeno koštao i do sedam lira i time mnogostruko više nego prije godinu dana. I cijene luka, paradajza i drugih osnovnih životnih namirnica su jako porasle. Turski građani posljedice inflacije osjećaju na sve strane: u kupovini, na benzinskoj pumpi, kada plaćaju stanarine. "Sve je stalno skuplje. Mnogo toga si više ne mogu priuštiti, odmor uopšte više ne", tuži se jedan kupac na tržnici gdje se prodaje voće i povrće u istanbulskoj čevrti Sisli. Artičoke, svježa metvica, dinje, grožđe, prve smokve - sve od seljaka iz okoline, izbor je veliki, ali cijene su nestabilne. "Mi u međuvremenu duplo plaćamo za sve životne namirnice", kaže jedan muškarac sa susjednog štanda. "Vlada je kriva, ona mora konačno nešto uraditi".
Turska privreda je doduše najprije zabilježila rast od 7,4 procenta - i time je jača od kineske. Ipak istodobno raste deficit platne bilance, lira je od početka godine izgubila više od petine vrijednosti u odnosu na dolar i euro, a inflacija je sa 15 posto na rekordnom nivou. Ekonomsko stanje je toliko loše kao što godinama nije bilo. Nedavno je i agencija za rejting Fitch smanjila kreditni rejting Turske. Kreditna sposobnost zemlje sada je označena kao "BB" sa negativnom prognozom. Time je Turska rangirana na isti nivo sa zemljama poput Guatemale ili Costa Rice.
Predsjednik Redžep Taib Erdogan, poznato je, malo drži do ocjena međunarodnih kreditnih agencija. Nakon što je u junu reeizabran na funkciju predsjednika on je sada moćniji nego ikada ranije s obzirom na provedene ustavne promjene u Turskoj kojim su ojačane predsjedničke ovlasti. On zemlji pak obećava slavnu budućnost. "Naša ekonomija je na dobrom putu. Svako može vidjeti kako investiramo", citirao ga je nedavno list Hürriyet. Turska će već uskoro biti "jedna od deset najvećih ekonomija u svijetu", obećao je Erdogan nakon što je položio zakletvu u parlamentu za novi predsjednički mandat.
Centralna banka pod pritiskom
Već tokom predizborne kampanje je Erdogan najavio da će monetarnu politiku svoje zemlje ubuduće strožije kontrolirati. Investitori strahuju prije svega za nezavisnost turske Centralne banke. Protekle sedmice je Erdogan izdao dekret koji mu dozvoljava da on sam ubuduće imenuje šefa i zamjenika šefa banke. Osim toga ovim dekretom je mandat obje funkcije sa dosadašnjih pet smanjen na četiri godine. "Centralna banka već odavno radi samo ono što Erdogan želi upavo kao i sve druge institucije u ovoj zemlji. Ovdje se više neće odlučivati bez njegove suglasnosti", kaže ekonom Atilla Yesilada. "Da je banka još uvijek zaista neovisna onda bi ona reagirala još prije dvije godine i znatno bi podigla kamate kako bi riješila problem inflacije", kaže Yesilada.
Povećanje kamata važi samo među ekonomistima kao važna mjera stabilizacije valute - ipak prema Erdoganovoj vlastitoj teoriji su veće kamate "uzrok svog zla" i ugrožavaju privredni rast. Stoga predsjednik redovno insistira na tome da se ne povećaju osnovne kamate. Još je nejasno kako će Centralna banka ovaj put reagirati. Naredna odluka o kamatama je planirana za 24. juli.
Posljedice i za Europu
Erdoganova tendencija da sve ovlasti o odlučivanju priskrbi za sebe duboko je uznemirila tržište. Vratiti povjerenje sada mora novi ministar financija i trezora: Berat Albayrak, koji ima 40 godina i Erdoganov je zet. Albayrak je studirao ekonomiju u Istanbulu i SAD-u, a u posljednjem kabinetu je bio ministar energetike. Unatoč tome on važi kao relativno neiskusan političar kojem je Erdogan sada dodijelio ključnu poziciju. Glavni savjetnik za ekonomska pitanjima bio je do sada bivši premijer Mehmet Simsek. On je do sada slovio kao neko ko podstiče investicije, kao neko ko je smio da proturječi Erdoganu. On ubuduće neće biti prisutan u kabinetu.
Albayrak obećava sada da će uvesti budžetsku disciplinu, provesti strukturne reforme, obećava neovisnu Centralnu banku i mjere protiv inflacije. "U normalnim uslovima bih rekao: Dajte mu vrijeme da se dokaže", kaže analitičar Atilla Yesilada. "No odnosi su sve drugo samo nisu normalni. U vremenima kao što su ova trebamo iskusne upravitelje za kormilom". Albayrak, kako kaže Yesilda, sada mora reagirati inače Turskoj prijeti ekonomski slom.
"U četvrtom kvartalu će privreda oslabiti, rata nezaposlenih će porasti sa deset na 12 posto, lira će izgubiti dodatnih deset ili više procenata vrijednosti i brojna srednjevelika preduzeća u energetskom sektoru, u maloprodaji, u građevinskoj industriji će bankrotirati", prognozira Yesilda. On smatra da to neće ostati bez posljedica za Europu jer su brojne turske firme visoko zadužene u europskim bankama.