Tempirana bomba: Erdogan i kamate
19. maj 2018
Oko mjesec dana uoči izbora turski predsjednik Redžep Taib Erdogan je pod velikim pritiskom ne samo zbog ekonomskog stanja. Erdogan se doduše može pozvati na dojmljiv privredni rast od 7,4 posto u protekloj godini, ipak brojni ekonomisti sumnjaju da ovaj podatak predstavlja stvarno stanje u kojem se turska privreda nalazi.
Čak i ako su zvanični podaci tačni problemi su očiti. Nezaposlenost je visoka prije svega među mladim ljudima. "Značajan dio privrednog rasta se temelji na domaćoj potrošnji", kaže Erdal Yalcin, profesor za međunarodne ekonomske odnose na Univerzitetu Konstanz (HTWG). Tu on ubraja velike državne građevinske projekte kao i izdatke preduzeća i domaćinstava - sve financirano kreditima.
Kao posljedica toga turska lira je stalno gubila na vrijednosti. To je stvarni problem za zemlju koja više uvozi nego što izvozi. Stopa inflacije trenutno iznosi oko 11 posto - to je više nego duplo više od pet procenata koje je turska Centralna banka sebi postavila kao cilj.
"Majka svih nevolja"
Centralna banka je stoga morala zapravo podići kamate kako bi suzbila pad valute. "Turska treba inozemni kapital kako bi održala privredni rast temeljen na potrošnji", kaže Yalcin. "Ipak povjerenje ulagača se sve više smanjuje, to je vremenska bomba."
Jer Centralna banka odugovlači ne samo sa povećanjem kamata. Predsjednik Erdogan vrši pritisak na formalno neovisne financijske kontrolore da smanje kamate. Visoke kamate su "majka svih nesreća", rekao je on prošlog petka. Ove sedmice je za Bloomberg TV izjavio kako će pojačati kontrolu Centralne banke ukoliko pobijedi na izborima.
Kod jednog dijela birača on pogađa nerv jer naravno da su zadužena preduzeća i porodice protiv povećanja kamata. Ipak prema vani, tj. tržištima kapitala, Erdogan time šalje razarajući signal jer lira gubi na vrijednosti.
To donosi poteškoće prije svega velikim koncernima u zemlji jer su često zaduženi kreditima u stranoj valuti. Pad vrijednosti lire čini te dugove još većim i neke dovodi na rub insolventnosti.
Čak su pogođene i manje firme i domaćinstva: Jer slaba valuta dovodi do toga da u Turskoj, koja je ovisna o uvozu, raste inflacija.
Pitanja o kreditnoj sposobnosti
I dobit od turskih državnih obveznica je porasla na rekordni nivo. To znači da ulagači nisu spremni zemlji posuđivati novac po dosadašnjim uvjetima. Američka agencija za rejting S&P je početkom maja smanjila ocjenu turskog kreditnog rejtinga na "BB-". Druga agencija za rejting, Moody, je već u martu smanjila ocjenu kreditne sposobnosti Turske.
Sve to državi, preduzećima i građanima ostavlja manje prostora za djelovanje. I upravo sada jer su ovisni o povoljnim kreditima i postoji opasnost da presuši priliv kapitala.
Predsjednik, kao toliko puta često, reagira generalnim razračunavanjem kako bi prikupio poene na unutarpolitičkom planu. "Špekulanti devizama, kamatni lobiji i neprijatelji Turske pod velom agencija za rejting nisu naša stvar", rekao je on u obraćanju predstavnicima preduzeća.
Prijeti li odliv kapitala?
To su jake riječi koje Erdogan koristi neobazirući se na kolateralnu štetu, a to zapravo nije ništa novo. "No ovaj put bi moglo zaista puknuti", kaže ekonomista Yalcin. "Ako turska lira bude i dalje gubila na vrijednosti može doći do tzv. Fire Sale, što znači da inozemni kapital napušta zemlju u roku od nekoliko dana."
To Erdogan čak i sa kontrolom tokova kapitala ne može spriječiti, smatra Yalcin. Ekonomska istina je da se Turska nalazi pred teškim vremenima, kaže on. "Doći će do insolventnosti i bankrota za preduzeća i porodice jer politika, bazirana na zaduživanju, ne može dugoročno funkcionirati", navodi Yalcin.
Yalcin smatra da je upravo dogledno pogoršanje stanja jedan od razloga zbog kojeg je Erdogan odlučio izbore, koji su bili planirani za novembar, prebaci na 24. juni. Tada će prvi put biti istodobno održani i predsjednički i parlamentarni izbori.
Šta čini Turska?
Neovisno od ishoda izbora postavlja se pitanje koliko je moguće poboljšati ekonomsko stanje u kojem se zemlja nalazi. "Osnovni problem je naravno nesigurnost", kaže Erdal Yalcin.
Investitori su sve više uplašeni s obzirom na napete odnose sa Europskom unijom, najvažnijim trgovinskim partnerom Turske. I oni se pitaju u kojem pravcu se zemlje sa sve više autokratskim predsjednikom razvija.
Erdogan je u martu ove godine rekao da se i dalje zalaže za punopravno članstvo u EU. Europska komisija je reagirala hladno: "Turska se velikim koracima udaljila od EU", navodi se u izvještaju EU o napretku Turske koji je objavljen u aprilu. "Pod sadašnjim okolnostima se ne razmišlja o otvaranju novih poglavlja u pregovorima o pristupanju", navodi se također u izvještaju.