Epidemija nelikvidnosti zahvatila BiH

Prema podacima Centralne banke BiH više od 30.000 računa tvrtki iz BiH je blokirano. Računi kompanijama se blokiraju zbog neizmirivanja obveza prema državi, odnosno neuplaćivanja, ili kašnjenja uplata poreza ili doprinosa, dugova prema dobavljačima ili kašnjenja u otplati kredita. Blokada jedne tvrtke povlači u ponor desetke drugih tvrtki. Posljedice su sve veći broj radnika koji rade bez plaća ili dobijaju otkaze. A gdje su uzroci „virusa“ nelikvidnosti?

Predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić, za Deutsche Welle kaže kako je uzroka više. „Glavni izvor je pretjerani uvoz. Veliki dio gotovine se iznosi vani, tako da u domaćem prometu ostaje malo novca. Drugo, nemamo nikakvog poštivanja roka naplate i nitko od dobavljača ne urgira  da mu se izvrši blagovremeno plaćanje, bojeći se da mu se to ne zamjeri“, kaže Lasić.

Lasić tvrdi kako najveću nelikvidnost zbog neblagovremenog izmirivanja obveza stvaraju trgovački lanci i država koji su i najveći potrošači.
I ekonomski analitičar Bojan Šunjić, uvjeren je kako je glavni uzrok blokade računa odnos države, koja je istovremeno i veliki dužnik, prema poduzetnicima, odnosno gospodarstvu općenito.

Na kraju ipak sve plaća država

„Većina tvrtki blokirana je zbog neizmirivanja obveza prema državi, a ista ta država požurila je s blokadom nebi li naplatila svoja potraživanja kako bi pokrila manjak u proračunu. S druge strane većina blokiranih tvrtki te obveze nikada neće uspijeti izmiriti i konačnici država će imati sve manje i manje sredstava u proračunu upravo takvom restriktivnom politikom“, kaže naš sugovornik.

Čelnik Federalne gospodarske komore upozorava kako na nelikvidnost utječe i sporost pravosuđa, jer se na naplatu duga sudskim putem čeka i više od tri godina. On ističe kako su banke, kako kaže, pune novca, ali se on ne plasira u razvoj domaće proizvodnje i prometa na domaćem tržištu. No, dodaje i kako postoje i riješenja za zaustavljanje nelikvidnosti. 

„Rješenje je da vežete uvoz i izvoz. Da kažete da morate izvesti onoliko koliko uvezete u novčanoj ili robnoj protuvrijednosti. Mislim da bi, također, trebalo uvesti i mjenice kao platežno sredstvo u domaćem prometu“, kaže Lasić.

Prema nekim podacima međusobna unutarnja dugovanja u BiH premašuju 20 milijardi konvertibilnih maraka. Tvrtke zato vrijeme međusobna potraživanja nastoje kompenzirati, no svi se slažu, kako to nije pravo put  za suzbijanje nelikvidnosti, koja poprima zabrinjavajuće razmjere.

Autor: Milan Šutalo

Odg. urednik: Mehmed Smajić