Dvije Koreje ponovo pričaju

Čuveno vojno naselje Panmundžom u demilitarizovanom dijelu pograničnog pojasa bilo je logičan izbor za sastanak. Ovdje su dvije Koreje jedna drugoj najbliže, a graničari stoje nekoliko metara jedni od drugih. Tu je 1953. na kraju Korejskog rata potpisano primirje.

Visoke delegacije su predvodili južnokorejski ministar za ujedinjenje Čo Mjung Gjon i sjevernokorejski povjerenik za unutarkorejska pitanja Ri Son Gvon. „Danas se Sjeverna i Južna Koreja obavezuju na razgovore u ozbiljnom tonu", rekao je Ri novinarima. „Razgovori će biti dobri."

I bili su dobri. Kako javljaju agencije, Pjongjang će poslati sportiste na Zimske olimpijske igre u Pjeongčangu, na teritoriji južnog susjeda. Osim atleta, trebalo bi da u februaru u Južnoj Koreji budu i jedna visokorangirana delegacija, dok je ranije pominjana mogućnost slanja grupa navijača, umjetnika kao i egzibicionog šou-tima tekvondista.

Termin za prijavu sportista je zapravo prošao, no Seul i Međunarodni olimpijski komitet su spremni da na to zažmure i vrlo su zainteresovani da sportisti sa sjevera učestvuju na Igrama.

Radi vojni telefon

„Mir neće doći tako brzo. Ali razgovori u Panmundžonu pokazuju da postoji šansa da dvije korejske države ponovo uđu u ozbiljan dijalog", rekao je Hartmut Košik, predsjednik njemačko-korejskog foruma i ranije dugogodišnji poslanik bavarske CSU. „Prije svega je šef sjevernokorejske delegacije Ri Son Gvon čovek od povjerenja Kima Džong Una. On je pod njim unaprijeđen", naveo je njemački političar u intervjuu za Dojčlandfunk.

Južna Koreja razmatra privremeno ukidanje sankcija. Kako je poručeno iz Ministarstva spoljnih poslova, Seul će, ukoliko zamrzavanje sankcija bude neophodno, to razmotriti u dogovoru sa Savjetom bezbjednosti UN i drugim partnerima.

Dogovoreno je da se ponovo uspostavi direktna telefonska linija za vojna pitanja. Seul je predložio da se razgovara i o humanitarnom pitanju te da organizacije Crvenog krsta iz obje zemlje dogovore novi sastanak razdvojenih porodica čiji članovi žive sa različitih strana granice. Taj sastanak bi mogao da bude održan već u februaru, ali su namjere Seula veće – definitivno spajanje porodica.

Kim nije „ludak"

Prvi znak otopljavanja bio je novogodišnji govor sjevernokorejskog diktatora Kima Džong Una u kojem je rekao da je spreman za razgovore. Kim je istovremeno dao do znanja da je njegova zemlja nuklearna sila čiji je atomski program doveden do kraja.

„Naravno da Kim Džong Un neće odustati od svoje osnovne strategije", analizira Košik. „On želi da njegova zemlja pregovara sa SAD kao ravnopravna strana, da ne može biti napadnuta. On tumači nuklearno oružje kao garant opstanka. Sa druge strane tu je spremnost da se ponovo ozbiljno razgovara sa Južnom Korejom i da se zemlja razvija ekonomski."

Potrebno je primijetiti, nastavlja Košik, da je Kim Džong Un čvrsto u sedlu, da mu u Sjevernoj Koreji nema alternative, ali i da se radi o čovjeku koji je djelimično odgajan na zapadu, u švajcarskom internatu. „Moramo da se ratosiljamo slike prema kojoj tamo vladaju ludi i ćaknuti. Naravno, Kim je predstavnik turobne i opasne diktature. Ali razgovorima možemo da nađemo izlaz iz trenutne krize u sjeveroistočnoj Azili koja se tiče svih nas i svima nam predstavlja prijetnju."

Predsjednik SAD Donald Tramp je, poslije infantilne serije tvitova u kojima je upozoravao Kima kako i on ima dugme za atomske bombe, dao podršku Seulu u pregovorima sa Sjevernom Korejom, ali rekao da će SAD održati tvrdu politiku osim ako se Pjongjang potpuno ne odrekne atomskog programa. U Južnoj Koreji je stacionirano 28.500 američkih vojnika.

nr/rtr/dpa/dlf