"Državni udar" na internet u Turskoj

Zakon koji je usvojen na prijedlog partije AKP, čiji je predsjedavaći turski premijer Erdogan, obavezuje internet provajdere (provider) da na dvije godine memorišu podatke o korisnicima. To su objavili turski mediji. Pored toga turske vlasti, nakon stupanja na snagu ovog zakona, imaju pravo da od provajdera zatraže podatke o korisnicima interneta.

Ovaj novi zakon o ograničavanju prava u internetu je veoma sporan. Odluka u parlamentu pala je nakon žestoke rasprave i užarene debate, koja je trajala nekoliko sati. Erdoanova konzervativno-islamska Partija pravde i razvoja (AKP) raspolaže sa većinom u parlamentu, odnosno sa 319 od ukupno 550 poslaničkih mandata.

Vlada donošenje zakona kojim se uskraćuju prava korisnika interneta obrazlaže tvrdnjom da novi zakon doprinosi boljoj zaštiti prava korisnika interneta. Jedan poslanik AKP-a čak je rekao da ovaj zakon omogućava zaštitu porodica, djece i mladih od sadržaja koji se odnose na uživanje opojnih droga, seksualno zlostavljanje i samoubistva.

Ograničavanje sloboda

Opozicija je međutim istakla da zakon turskoj vladi daje pravo da proizvoljno odlučuje o cenzuri i blokadi odnosno zatvaranju neke stranice. Erdogan ovim zakonom samo želi da spriječi kritike, upućene njegovoj vladi i na taj način onemogući rad internet-stranice, sa koje dolaze ove kritike. Poslanik Altan Tan iz prokurdske Partije za mir i demokratiju (BDP) kaže da ove mjere imaju za posljedicu ograničavanje slobode. Hasan Öreniz iz opozicione partije CHP optužio je čak vladu za "fašizam".

Kritika stiže i iz inostranstva. OSCE je upozorio da nova prava vlasti zaduženih za telekomunikaciju vode tome da se informacije korisnika interneta sakupljaju i sortiraju bez ikakvih pravnih ograničenja kao i da korisnici ne znaju kada i kako se to dešava. Iz organizacije "Reporteri bez granica" je saopšteno da je jedini cilj zakona "pojačana web-cenzura kao i kontrola interneta i cenzura od strane turske vlade".

Zamjenik turskog premijera Bülent Arinc odbacio je ove kritike i podvukao da zakon ne predstavlja cenzuriu interneta. "Kod nas ima više sloboda nego u puno drugih zemalja svijeta, mi imamo slobodu novinarstva", naglasio je Arinc. Zakon bi, da bi stupio na snagu, morao potpisati turski predsjednik Abdullah Güll.

Do sada bio obavezan sudski nalog

I do sada se u Turskoj dešavalo da se blokiraju neželjene internet stranice, koje su Erdoganovi protivnici koristili kao način komunikacije. No, za to je morao postojati sudski nalog, koji po novom zakonu nije potreban. U prošlosti je u Turskoj bila blokirana blogerska platforma Wordpress kao i video portali Daily Motion i Vimeo. Youtube je do 2010. godine bio blokiran čak dvije godine. Za vrijeme protesta na trgu Gezi u Istanbulu Erdogan je oštro kritikovao Twitter, koji su koristili njegovi protivnici, nazvavši ga podstrekačem nemira.

Google je Tursku, u svom izvještaju od decembra, stavio u istu ravan sa Kinom, kada je riječ o cenzuri na internetu. Kina, kao što je poznato, zbog svojih drastičnih mjera, izložena je kritikama iz cijelog svijeta.

Novi zakon je jedna od niza mjera Erdoganove vlade protiv kritičara. Tursku trenutno potresa korupcijski skandal, koji je i lično turskog premijera Erdogana doveo pod veliki pritisak. Sredinom decembra, pravosudni organi su dali naloge za hapšenje niza menadžera i političara iz bliskog Erdoganovog i vladinog okruženja. Optuženi su za umiješanost u rašireni lanac korupcije. Erdogan ovaj skandal vidi kao urotu protiv njegove vlade. Stoga je stotine turskih policijskih službenika i državnih tužilaca smijenjeno ili su dobili premještaj.

Autorka: Jasmina Rose (afp, ap, dpa, tagesschau.de)

Odg. urednica: Zorica Ilić