Erdoganove čistke u bankama i medijima

Turski mediji prenose kako su otkaz dobila trojica visoko-rangiranih zvaničnika u regulatornom tijelu, nadležnom za superviziju banaka (BDDK). Ista sudbina je sustigla i petoricu šefova u Telekomu, ali i desetine urednika u državnoj televiziji TRT.

Od kada su javnosti predočeni detalji opsežne istrage o korupciji krajem 2013. godine, oko 100 ljudi je otpušteno. Među njima najviše policijskih službenika i zaposlenih u pravosuđu. Ali među osumnjičenima su i sinovi ministara koji su već podnijeli ostavke.

Erdogan pokušava da oslabi Gulenov pokret

Premijer Turske Redžep Tajip Erdogan na sve moguće načine pokušava da umanji uticaj onih koje je okarakterisao kao izdajnike. Zbog istrage o korupcionaškoj aferi, Erdogan je riješio da zamijeni sve činovnike, koji prema njegovom mišljenju, pružaju podršku nekadašnjem savezniku predsjednika turske vlade, danas velikom protivniku – Fetulahu Gulenu i pristalicama njegovog islamskog pokreta.

Erdogan uporno tvrdi da je korupcionaški skandal insceniran iz političkih razloga. Naime, Gulenovi sljedbenici pokušavaju da zauzmu ključne pozicije u pravosuđu, državnoj administraciji i privredi. Turski premijer svoje poteze pravda potrebom da se sprovedu opsežne reforme u pravosuđu, ali tako da njegova vlada dobije veću nadležnost u imenovanju sudija i tužilaca. Opozicioni poslanici ga optužuju za neustavno donošenje odluka i zahtjevaju da ih povuče ili preinači.

Novi sukobi na protestima u Istanbulu

Za to vrijeme protesti protiv režima premijera Erdogana u Istanbulu ne jenjavaju. U centru grada su pripadnici snaga bezbijednosti u subotu posegli za suzavcem, vodenim topovima i gumenim mecima protiv brojnih demonstranata. Veliki broj građana se ponovo okupio na trgu Taksim, u znak protesta protiv sve veće kontrole Interneta.

Izmjene zakona koje je Vlada Turske predložila i koje će najvjerovatnije biti usvojene, trebalo bi Regulatornoj agenciji za telekomunikacije da olakšaju blokadu internet stranica. Ubuduće bi za zabranu neke internet stranice bila dovoljna samo odluka ovog tijela, odluka suda više nije neophodna. Od internet provajdera se traži i čuvanje ličnih podataka korisnika, najmanje dvije godine. Kritičari u novim mjerama vide širenje ovlašćenja nadležnih službi, koje će pojednostaviti državnu kontrolu Interneta i omogućiti cenzuru. Vlada odbacuje ovakve kritike, naglašavajući kako je jedini povod za uvođenje novih mjera – zaštita privatnosti.

Autor: Jakov Leon (ard)

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić