"Odem iz Srebrenice a duša mi ostane tamo"

"Srebrenica, hronologija jednog genocida ili šta se desilo sa Mirnesom Osmanovićem", naslov je knjige od skoro 1000 stranica koja je na njemačkom jeziku objavljena augusta 2015. godine. Njen autor, Matthias Fink je rođen u poratnoj Njemačkoj 1948. godine, studirao amerikanistiku, političke nauke  i istoriju, te stekao titulu doktora filozofije. No, opredjelio se za posao novinara i 35 godina izvještavao za različite njemačke medije iz Vijetnama, Palestine, Srednje i Južne Amerike.

On u Bosni i Hercegovini nije bio za vrijeme rata, iako je pomno pratio šta se dešavalo u periodu između 1992. i 1995. godine. Fink 1996. u jednom izbjegličkom domu u Münchenu upoznaje Zuhru Osmanović iz seoca Zgunja kod Skelana. Zuhra je sa kćerkom Semrom, nakon masakra u Srebrenici, uspjela doći u Njemačku. Matthias Fink želi napraviti intervju s njom.

"Pitala me je, "šta ja imam od toga ako budem pričala s tobom? Hoće li mi to pomoći da nađem svoje dijete", prisjeća se Fink u razgovoru za DW. "Nisam joj to mogao obećati, ali sam obećao da ću učiniti sve što mogu da joj pomognem da ga nađemo", dodaje.

Fink nakon tog intervjua, pravi radio-feature o Zuhri Osmanović i njenoj sudbini za njemački javni servis, ARD, koji dobija veliku pažnju javnosti. Zuhra Osmanović 2000. sa kćerkom mora napustiti Njemačku, seli se u Ameriku, u jedno mjesto u predgrađu Chicaga gdje i danas živi.

Mirnesova sudbina motiv za dugogodišnje bavljenje događajima u Srebrenici i istočnoj Bosni

Matthias Fink  ne zaboravlja dato obećanje, godinama, uz pomoć sarajevske novinarke Eldine Jašarević, traži informacije o Mirnesu Osmanoviću i njegovom ocu, razgovara sa preživjelima srebreničkog genocida, prati ekshumacije. Posmrtni ostaci oca bivaju nađeni 2011., Mirnesovi godinu dana kasnije. Obojica su sahranjena u Memorijalnom centru u Potočarima. 

Za angažovanog  novinara i čovjeka Matthiasa Finka se time priča na završava, jer se on odlučuje za dalje istraživanje događaja, ne samo u Srebrenici već i u cijeloj istočnoj Bosni. Provodi jako puno vremena u sudnici Haškog tribunala, izvještava, studira desetine hiljada dokumenata sakupljenih za vrijeme trajanja tamošnjih procesa i počinje da piše knjigu. Pri tome mu Institut za društvena istraživanja iz Hamburga za taj rad dodjeljuje stipendiju. Rezultat toga je grandiozno djelo "Srebrenica, hronologija jednog genocida ili šta se desilo sa Mirnesom Osmanovićem".

"U prologu i epilogu knjige se bavim slučajem Osmanović, na ostalih 850 strana pišem o onome što se desilo u Srebrenici i istočnoj Bosni, između ostalog i o tome zašto je ta enklava prepuštena nemilosti postrojbi Ratka Mladića, zašto joj nije pomognuto, od strane UN-a i NATO-a, kao ni od tadašnje bh. vlade u Sarajevu", priča ovaj 74.-godišnjak.

Prevod knjige zahvaljujući angažmanu jednog bosanskog učitelja

Njemačko izdanje knjige se danas prevashodno može naći u različitim njemačkim bibliotekama te naučnim institutima, ali se može i kupiti. Matthias Fink se nije bavio mišlju da je prevede na bosanski jezik, misleći da je to iluzorno. No, onda mu se javio Avdija Alibašić, nastavnik istorije i filozofije iz Doboja, koji je 1994. godine kao izbjeglica došao u Njemačku. Alibašić je smatrao da knjiga kao istorijski dokument obavezno mora biti dostupna i ljudima u BiH i regionu. Alibašić prevodi knjigu i predlaže Finku da nađe izdavača u Sarajevu. I nalazi ga u  izdavačkoj kući "Dobra knjiga" koja je štampa 2020. godine. "To me jako dirnulo, Avdija je čak i sam investirao novac u taj projekat. A vrhunac svega je da je direktor sarajevskog predstavnišva fondacije Konrad Adenauer, Sven Petke, došao na ideju da je objavi u audio-verziji", kaže Fink.

Audio verzija knjige besplatna i dostupna svima

​Sven Petke je za knjigu Matthiasa Finka saznao još u Njemačkoj. "Za mene je to bio jedan od najkompetentnijih i najpotresnijih dokumenata o Srebrenici i o događanjima u ratu u Bosni i Hercegovini, iz kojih sam ja mnogo toga naučio. Kada sam čuo da je knjiga prevedena na bosanski, odlučio sam da napravimo njenu audio-verziju i stavimo je na naš internet-portal. Tako će svi oni koji budu željeli da je slušaju, moći to i učiniti, u BiH, regiji, u cijelom svijetu", kaže Petke.

Ovaj zahtjevni projekat je realizovan u saradnji sa Bibliotekom za slijepa i slabovidna lica BiH, a 37-satni materijal je uglavnom čitala poznata sarajevska glumica Jasna Diklić, kao i Izudin Bajrović, Rinko Golubović te Aleksandar Seksan. Audio-knjiga, podijeljena u 66 poglavlja biće poklonjena i bibliotekama u BiH, a posjetioci sarajevske Vijećnice će je moći slušati u okviru tamošnje stalne izložbe o suđenju pred Haškim tribunalom.

Istina o Srebrenici treba doprinijeti pomirenju

Matthias Fink zna da je, kako on to kaže, istina "prva žrtva rata", da događaji u svim ratovima bivaju instrumentalizirani u političke svrhe. Tako je bilo u Njemačkoj, tako je i u BiH, smatra Fink i dodaje: "No, nadam se da će upravo ova audio-verzija moje knjige doprinijeti boljem suočavanju sa onim što se desilo u Srebrenici i u ratu u BiH, jer se temelji na dokumentima. A i ja sam kao Nijemac i novinar ipak neko ko je sva događanja pratio sa većom emocionalnom distancom od građana BiH. Jako me zabrinjava  aktuelna politička situacija u BiH i u cijeloj regiji, gdje ta tema nanovo igra veliku ulogu. Tamošnji ljudi trebaju neke druge perspektive a ne prijetnje novim ratom".

On je povodom prezentiranja knjige, poslije dužeg vremena ponovo bio u Sarajevu. I morao je, kaže, još jednom otići u Srebrenicu. "Odem tamo i vratim se, a duša mi ostane", dodaje. U stalnom je kontaktu i sa Zuhrom Osmanović, koja sa kćerkom i troje unučadi živi u Chicagu. "Rekla mi je da voli unuke i da je s njima, ali da ne prođe dan a da ne misli na Bosnu. I da bi se sutra vratila u svoje selo Zgunju, na obali Drine. Da bude bliže Mirnesu."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu