Dodiku će se osporavanje liste o Srebrenici obiti o glavu
23. juli 2018
Nakon što je njemačkom BKA-timu na čelu sa Klausom Zornom Munira Subašić predala listu Istražne komisije RS sa imenima 22.000 ljudi koji su dovode u vezu sa zločinima u Srebrenici - od kuharice do pripadnika streljačkih odreda - Milorad Dodik je zatražio održavanje vanredne sjednice parlamenta u ponedjeljak. Sjednica će imati samo jednu tačku dnevnog reda – Informaciju o Izvještaju Komisije o događajima u i oko Srebrenice u periodu od 10. do 19. jula 1995. godine. Može li Dodik uz pomoć parlamenta osporiti ovaj izvještaj, odnosno listu ljudi, za koje se sumnja da su učestvovali u likvidaciji 8.300 ljudi u tih devet dana?
Dodik se ovim vraća na izvještaj iz 2003. godine. Vlada RS je na pritisak OHR-a osnovala Komisiju koja je imala zadatak da pokrene istragu o tome, ko se u naznačenom periodu u sastavu Vojske RS nalazio u Srebrenici. Spiskovi, koji su tada napravljeni, dostavljeni su Vladi RS, koja je prihvatila izvještaj i trebala sama pokrenuti istragu protiv pojedinaca sa te liste za koje se utvrdi da su počinili ratni zločin. To bi bio ispravan postupak, kako se ne bi osudila cijela Republika Srpska. Dakle, moralo se ući u detalje i podići optužnice protiv svakog počinioca. To je zapravo bio smisao cijele liste i ona se ni u kojem slučaju ne može osporiti. Ali s listom ništa nije urađeno, niti je došlo do procesa. Tačno je da je sada taj spisak u rukama posebnog tima BKA (Bundeskriminalamt – Njemačke savezne službe za borbu protiv kriminala). Šef tima Klaus Zorn je odgovorio da oni imaju zadatak da se bave takvim krivičnim predmetima. Za to imaju uporište i u međunarodnom pravu, i u njemačkom zakonu i po Povelji UN-a i stoga je sasvim u redu što je predstavnica Majki Srebrenice i Žepe njemačkom kriminalističkom inspektoru Klausu Zornu dala tu listu, koju je sastavila Istražna komisije RS. Jasno je da se sada tim BKA time mora pozabaviti.
Šta ako Skupština RS ospori tu listu?
Neće se desiti ništa, jer Parlament RS ne može osporiti postojanje tih spiskova. To ne bi bio prvi put da Parlament RS donosi nemoguće i besmislene odluke.
Šta stoji iza Dodikovog pokušaja da ospori listu?
To je sve vjerovatno izborni manevar. Sada je samo pronađena nova tema, kojom se želi reći, mi ne snosimo nikakvu krivicu, sve u vezi sa listom je pogrešno i sada ćemo o tome donijeti odluku. Moram reći potpuno besmislenu odluku. Tim prije što je tadašnji predsjednik RS Dragan Čavić prihvatio taj izvještaj rekavši da je to crni list u istoriji srpskog naroda. Sadašnji odnos prema pitanju zločina protiv čovječnosti samo im se može obiti od glavu. Jer sada će se međunarodna zajednica još jednom iznova pozabaviti cijelim slučajem Srebrenica.
Je li izborna kampanja jedini Dodikov motiv da se ova lista dovede u pitanje?
To pokazuje i da on ima lošu savjest i da nekom odlukom, koja je besmislena, pokušava da cijeli zločin dovede u pitanje, kao da ne postoji. On ne želi dati kolektivno izvinjenje, već radi na kolektivnom stavljanju liste van snage. To sa parlamentom nema veze već je to pitanje pravosuđa. Parlament po tom pitanju nema šta da odlučuje. Ali Dodik to radi kako bi ostvario nešto suprotno, naime, kako bi spriječio pokretanje istrage ili procesa protiv nekog od 22.000 ljudi koji su na listi. On misli da to na taj način može spriječiti. Ali po međunarodnom pravu, protiv svakoga ko stoji na jednoj takvoj listi može da se vodi proces i izvan Republike Srpske, na svakom mjestu i u svako doba. Niko to ne može spriječiti. Dodik to, koristeći parlament želi spriječiti ali to je pogrešna metoda.
Može li Dodik na ovaj način dobiti glasove birača u odnosu na opoziciju?
Ne mogu da vjerujem da će cijeli narod stajati na tom kursu. To je kurs današnje vlade, koja parlament ima u šaci. Tu nema demokratije koja ide odozdo na gore, već se sve radi odozgo na dole.
U kojoj mjeri je opozicija u RS u stanju da nešto promijeni?
RS se sve više pretvara u totalitarni dio BiH i trudi se da postane zasebna država. Dodik stalno nastoji ućutkati opoziciju. Ali mu to neće uspjeti. No, tu se postavlja pitanje hoće li doći do manipulacije izbora i to je posebna priča. Iz tog razloga međunarodna zajednica i Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) moraju provesti oštru kontrolu izbora kako bi se njihovi rezultati mogli priznati.
Christian Schwarz Schilling je od 1.januara 2006. do 1. jula 2007. bivši visoki predstavnik u BiH. Prethodno je, od 1996. do 2006., kao međunarodni medijator za BiH, proputovao po cijeloj BiH i posredovao u sklapanju sporazuma o povratku izbjeglica i povratu imovine. Od 1982. do 1992. dr Schwarz Schilling je bio ministar pošte i telekomunikacija u kabinetu Helmuta Kohla.