Dodik u Potočarima - prvi put

„Prvi put od kraja rata 1995. predsjednik manjeg bh. entiteta, Milorad Dodik posjetio je memorijalni centar posvećen žrtvama srebreničkog masakra u Potočarima“, piše austrisjki list Prese.

Predsjednik Republike Srpske položio je vijenac za žrtve masakra. Dok je ranije stalno govorio kako se u Srebrenici radi o masakru, sada je kazao da je u pitanju 'veliki zločin'. 'Nažalost politika se svuda umiješala pa i u Srebrenici', kazao je Dodik a prenosi austrijski dnevnik Prese.

List Donau kurir takođe piše kako je lider Srba u BiH odao počast žrtvama. „On je u iznenadnoj posjeti Srebrenici odao počast žrtvama masakra. Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska dugo je odbijao da prizna da se u Srebrenici dogodio genocid“, piše Donau kurir.

I Velt piše o Dodikovoj posjeti Potočarima. „'Istina je da se ovdje dogodio zločin i žalim za svim žrtvama', kazao je Dodik koji je u Potočarima bio u pratnji gradonačelnika Srebrenice Ćamila Durakovića. On je položio vijenac na spomen groblju gdje leže hiljade žrtava. Dodik je, međutim, ranije kritkovao da su događaji iz tog vremena 'previše ispolitizovani'“, piše list Velt.

Putinova zamjena teza

Štampa na njemačkom jeziku komentira i televizijski nastup ruskog predsjednika Vladimira Putina. U jednoj televizijskoj emisiji, u kojoj je bilo moguće i učešće gledalaca, Putin je, između ostalog, govorio i o tome kako ruskoj privredi ide dobro uprkos sankcijama. Noje osnabriker cajtung primjećuje: "Putin je iskoristio forum kako bi narodu skrenuo pažnju na to da su sankcije Zapda zapravo otvorile mogućnosti za podsticaj modernizacije ruske privrede. Šef Kremlja je pri tom prećutao da je upravo njegova politika doprinijela pustošenju privrede i pogoršavanju ekonomske situacije. Putin na taj način želi da sa sebe skine odgovornost i prebaci je na Zapad, a sebe predstavi kao šefa države koji stvari drži pod kontrolom i koji zna kako da reaguje na odgovarajući način“, piše Noje osnabriker cajtung.

„Putin je svojoj zemlji jednom već vratio državnost“, podsjeća Tiringer algemajne. „Za preduzentike sa Zapada otvorilo se beskrajno tržište. A onda je došao obostrani embargo kao gvozedni pozdrav iz vremena Hladnog rata. Ako Putin tvrdi kako sankcije u suštini utiču na njegovu državu, ali da joj ne nanose štetu onda on ne vodi politiku 'čvrste ruke'. Ali, izgleda da će on i ovo preživjeti uz pomoć svojih azijskih partnera. No, neće preživjeti (politički prim. aut.) ako se i dalje bude tako hladno odnosio prema međunarodnom pravu, kao što je bilo u slučaju Krima“, piše list iz Erfurta.

Grčko zdravstvo pogođeno reformama

Švajcarski dnevnik Noje cirher cajtung piše o katastrofalnoj situaciji u grčkom zdravstvu na koju su se odrazile drastične mjere štednje. Vlada u Atini je bila prinuđena da ih sprovede a „to je dovelo do vrlo problematičnih rezultata“. U tekstu novinara Marka Kaufmana Bosarta se govori o situaciji na ostrvu Samosu. Autor je u Vatiju – središtu upravnog okruga ostrva za 33.800 stanovnika – obišao zdravstvene ustanove i prenio svoje utiske – evo nekih od njih:

„Odluke o životu i smrti se u bolnici u Vatiju ne donose na operacionom stolu, već – telefonski. Jer, tako lekar odlučuje kuda će poslati jedino ambulantno vozilo koje funkcioniše. Jednom je ekipa hitne pomoći tim vozilom najpre otišla na mesto jedne saobraćajne nesreće da tamo pomogne povređenima. Jednom čoveku koji je istovremeno imao srčani udar – nije mogla da pomogne. Do najudaljenijeg kutka ostrva stiže se za dva sta vožnje.“

„I pored neumitne štednje, postavlja se pitanje da li su akcenti postavljeni tamo gdje treba da budu. U Grčkoj su se prvi put posle 40 godina pojavili slučajevi malarije. Prije toga je ukinut budžet za zaprašivanje komaraca. Između 2007. i 2011. [...] broj samoubistava je porastao za 45 odsto. Drastično su redukovani programi za brigu oovisnicima od droge, broj zaraženih HIV-virusom se veoma brzo povećao.“

Jedan bolničar je ispričao autoru teksta „da je nakon izbora sa jednom delegacijom ostrvske bolnice otputovao u Atinu gdje ih je primio zamjenik ministra zdravlja. Iz tog sastanka nije proistekao ni tračak nade da će zdravstvo ponovo da se nađe na nivou na kome je bilo prije krize. Kao i druge javne ustanove, i bolnica u Vatiju je zamoljena da svoje finansijske rezerve stavi na raspolaganje vladi koja mora da izvadi iz džepova svaki evro kako bi otplatila narednu tranšu duga.“