Debata oko odustajanja od dizela

U Velikoj Britaniji će od 2040-te biti zabranjena prodaja automobila sa benzinskim i dizelskim motorem. Nisu poželjni ni atomobili sa hibridnim motorima, koji predstavljaju kombinaciju elektro motora i motora na sagorijevanje. Slične odluke donesene su i u Francuskoj i Norveškoj. U Kini, najvećem tržištu automobila na svijetu, trebala bi se uskoro uvesti kvota za elektromobile. U Njemačkoj postoje sve češće zahtjevi pojedinih partija i političara da se krene istim putem, ali ne i konkretne odluke. Jedno je međutim jasno: konvencionalnim automobilima prijeti kraj.

"Odustajanje od fosilnih goriva dugoročno smatram neizostavnim, jer inače nećemo uspjeti dovesti pod kontrolu probleme u vezi sa zagađivanjem čovjekove okoline", kaže Claus Doll iz Instituta za sistemsko i inovativno istraživanje Fraunhofer (ISI). Naučnici, po nalogu njemačke vlade, istražuju u Karlsruheu koncepte prevoznih sredstava budućnosti.

Neznatno smanjenje štetnih gasova

Saobraćaj je jedini sektor, koji posljednjih godina nije uspio primjetno smanjiti emisiju CO2, smatra Doll i dodaje: "Sa tim problemom se sada moramo suočiti". Ovaj stručnjak dodaje i da elektromobili ne doprinose previše smanjenju zagađenja, ako "nose teški ekološki ruksak", jer je proizvodnja baterija komplikovana i zavisi od specijalnih sirovina. "Ako te baterije punite strujom dobijenom u elektranama na ugalj, onda je zagađenje otprilike isto kao kada vozite malog benzinca", smatra Doll.

Međutim, ako se baterija napaja uz pomoć eko-struje, onda je to druga priča ali takvu bateriju najprije treba proizvesti. "Naravno da bi se sada moglo reći, uzmite svu raspoloživu eko-struju i iskoristite je u industriji saobraćaja", kaže ovaj naučnik ukazavši na to da se mora imati u vidu cjelokupna slika i ukupan bilans. "Moramo gledati sa koliko struje ukupno raspolažemo i kako da ekološke komponente rasporedimo na sve sektore privrede?"

Doll međutim dobro zna da je na ekološki način dobijena električna energija skupa, a gradnja strujnih vodova i ogromnih parkova sa vjetrenjačama sporna. Stoga bi, po njegovom mišljenju, pitanje moralo glasiti: "Šta želim? Zaštitu prirode ili razvoj kojim mogu ostvariti energetski i transportni preokret. I prebacivanje transporta robe sa cesta na šine košta puno novca. Tu se stalno mora vagati faktor koštanja i faktor koristi, kaže Doll i zaključuje: "Kada sve sagledamo ipak smatramo da je odustajanje od upotrebe fosilnih goriva kojima se pogone motori automobila - neophodno. 

"Motori na sagorjevanje će nas nadživjeti"

Potpuno drugačije mišljenje ima Roland Baar sa Tehničkog univerziteta u Berlinu. "Motor na sagorjevanje će nas nadživjeti", kaže ovaj inžinjer i profesor. Ukazuje da mu u aktuelnoj diskusiji nedostaje cjelovit pogled na stvari. Od ukupne količine štetnih gasova, samo 4 posto otpada na saobraćaj. Najveći dio dolazi iz drugih grana kao što je poljoprivreda, posebno kada su u pitanju emisije metana. Najnoviji dizel motori imaju neznatne emisije azotnih oksida a s obzirom na filtere, čak i manje emisije čađi od normalnih Otto-motora, navodi ovaj ekspert u razgovoru za DW.

Stoga, po njegovom mišljenju, prelazak na elektromotore nije rješenje, tim prije što će se na energetski preokret još morati čekati. "Nismo riješili centralna pitanja, važna za preokret u korištenju energije. Sada se želimo oprostiti od motora na sagorjevanje iako još nismo pronašli pravu alternativu za njih", naglašava ovaj stručnjak.

Idealni mediji za pohranjivanje energije

"Ako prevozna sredstva na njemačkim cestama, pogonjena dizelom ili benzinom, zamijenimo električnim motorima, potrebna nam je elektrana za napajanje eko-strujom veličine Saarlanda", siguran je ovaj ekspert. Pored adekvatnih medija za napajanje strujom za adekvatan energetski preokret nedostaje i "gigantska količina energije dobijene vjetrom".

Ekspert za motore ukazuje na fenomen kukova koje ima čovjek kao ljudska vrsta. "Dragi bog dao nam je ugljikovodike, koji nam služe kao napajač. To primjećujemo na kukovima, gdje stvaramo masne naslage - ugljikovodike. Njih nam je Bog dao da pohranjujemo energiju. Oni su dobri za pohranu jer imaju visoku energetsku gustoću, isto kao i naftni derivati", primjećuje Roland Baar. On smatra da bi razvoj sintetičkih goriva na bazi ugljikovodika mogao riješiti energetske probleme budućnosti. To je doduše skupo ali izvodljivo. Na taj način se energija može dobro pohraniti, čime bi se dugoročno osigurao problem mobiliteta. On međutim naglašava da prelazak sa motora pogonjenih fosilnim gorivom na elektro-motore neće dugoročno riješiti glavni problem koji predstavlja nekontrolisano trošenje energetskih resursa. Štaviše, njihova potrošnja, smatra profesor Baar, biće još veća.