Dan Republike Srpske nije više krsna slava

Višemjesečno nadmudrivanje, politička kriza, verbalni sukobi unutar RS ali i cijele BiH, na kraju se svelo na sprovođenje odluke Ustavnog suda BiH koji je poništio odredbe Zakona o praznicima koje se odnose na proslavu 9. januara.  Na referendumu su građani 25. septembra odgovarali na pitanje, Da li želite da se 9. januar slavi i praznuje kao Dan Republike Srpske?  I pored mišljenja građana koji su pozitivno odgovorili na pitanje, Vlada RS utvrđuje potpuno novi zakon koji više ne poznaje proslavu Dan RS kao krsne slave.

Igra terminima

„Vlada RS svojom odlukom uređuje način obilježavanja i praznovanja dana RS“, navodi se pored ostalog u Prijedlogu zakona. To u praksi znači da će Vlada RS naknadno donijeti odluku na koji način će se ovaj zakon proslavljati.

Isto je urađeno kada je riječ o proslavi Pravoslavne nove godine, koja nije uvrštena u Zakon o praznicima RS ali Vlada RS svake godine, nekoliko dana prije obilježavanja donese odluku da je 14. januar neradni dan (ukoliko pada na radni op.a). Vlast u RS smatra da je na ovaj način izbjegla sve moguće probleme koji mogu da se jave ukoliko neko eventualno podnese apelaciju Ustavnom sudu BiH.

„Tako se zove i zakon. Znači Zakon o danu Republike Srpske. I ako vas već zanima šta u tom zakonu piše, piše, 9. januar ostaje i slavi se kao dan Republike Srpske“, kaže Radovan Višković šef kluba poslanika u Narodnoj skupštini RS.

Zašto je održan referendum

Za opoziciju je nespojiva činjenica da je s jedne strane sproveden referendum a da se s druge strane sprovodi odluka Ustavnog suda BiH, koji je odredbe zakona koje se odnose na proslavu 9. januara, proglasio neustavnim.

„Vlada RS je svjesna da je cijelu priču vodila zbog jedne obične manipulacije građanima a s druge strane svjesna je da se mora poštovati odluka Ustavnog suda BiH. Građani jesu rekli da su za Dan Republike, da ga obilježavaju i da ga slave, oni su mislili da do te promjene zakona neće doći“, smatra Vukota Govedarica, predsjednik SDS-a. U Prijedlogu zakona je navedeno da se na osnovu potvrđene volje građana, 9. januar utvrđuje kao Dan RS, te da se obilježava i praznuje kao sekularni praznik.

"Vlada Republike Srpske svojom odlukom uređuje način obilježavanja i praznovanja Dana Republike. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“", navodi se u Prijedlogu o kojem će poslanici danas (25.10) raspravljati na posebnoj sjednici.

Domovina protiv svega što je utvrđeno prije Dejtonskog sporazuma

Poslanici koalicije Domovina najavili su da neće prisustvovati zasjedanju. Potpredsjednik skupštine i član Domovine, Senad Bratić (SDA) kaže da bi Bošnjaci mogli prisustvovati zasjedanju pod uslovom da se praznici odnose na događaje poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma. „Za nas je neprihvatlljiv bilo koji datum kojim bi se obilježavali događaji prije tog sporazuma jer Bošnjaci smatraju da je RS formirana tek nakon potpisivanja mirovnog sporazuma“, kaže Bratić .

U obrazloženju zakona se podsjeća da je Ustavni sud BiH u novembru 2015. utvrdio da član Zakona o praznicima RS u kome piše da je 9. januar Dan Republike Srpske - nije u skladu sa Ustavom BiH, da je održan referendum u Republici Srpskoj i da je 99,81 odsto izašlih građana zaokružilo da 9. januar ostaje Dan Republike.

"Razlog za donošenje zakona po hitnom postupku sadržan je u članu 221. Poslovnika o radu NS RS kojim je propisano da se po hitnom postupku može donijeti samo zakon kojim se uređuju pitanja i odnosi nastali usljed okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, a nedonošenje zakona po hitnom postupku moglo bi da prouzrokuje štetne posljedice po život i zdravlje ljudi, bezbijednost Republike i rad organa i organizacija", navodi se u obrazloženju Vlada RS.

Da li novim zakonom sprovodi odluka Ustavnog suda

Međutim postavlja se pitanje da li će ovakav prijedlog zakona zadovoljiti Ustavni sud BiH koji je u svojoj odluci iz prošle godine ocijenio da je 9. januar dan koji diskriminiše nesrpsko stanovništvo, a taj datum se i dalje navodi u novom prijedlogu zakona.

"Nesporno je da je izbor 9. januara za obilježavanje Dana Republike u osporenom članu Zakona o praznicima inspirisan 9. januarom 1992. godine, kada je održana Skupština srpskog naroda u BiH, bez učešća pripadnika bošnjačkog i hrvatskog naroda i Ostalih i donijeta Deklaracija, kao izraz političke volje samo jednog, srpskog naroda“, navodi se pored ostalog u odluci Ustavnog suda BiH iz prošle godine.

Pravnici, u zavisnosti iz kojeg entiteta i naroda dolaze imaju različita mišljenja. Jedni smatraju da se radi o potpunom poštovanju odluke Ustavnog suda BiH koja se neće moći oboriti na sudu, dok drugi tvrde da ne vide kako zakon u kojem je i dalje definisan 9. januar, može značiti  sprovođenje te odluka. Kao i sve u BiH i oko ove odluke javnost je podjeljena, uključujući i onu stručnu, tako da je teško prognozirati da li će ovakvo zakonsko rješenje značiti ispunjavanje odluke Ustavnog suda ili ne.