Da li je u Srbiji moguć dijalog vlasti i opozicije?

Naravno, još uvijek nije sigurno hoće li biti vanrednih parlamentarnih izbora, ali to je sada već manje bitan podatak, jer se kao osnovni problem pojavljuje zahtjev opozicije i građana koji demonstriraju za ravnopravne i fer izborne uslove. Opozicija i Pokret „Jedan od pet miliona" smatraju da ti uslovi ne postoje, i ukoliko se nešto ne promijeni dio opozije prijeti bojkotom izbora.

Spoljni i unutrašnji pritisak

Bojkot izbora je očito zabrinuo mnoge, i nakon mješavine spoljnih i unutrašnjih pritisaka srpske vlasti su odlučile da - nakon odsječnog stava da neće razgovarati sa lopovima i izdajnicima - ipak stupe u nekakve razgovore sa opozicijom. Beogrdski mediji primjećuju da je glavnu ulogu u takvom razvoju događaja ipak imao Metju Palmer, zvaničnik Stejt Dipartmenta, koji je poručio da se nada dogovoru i da opozicija neće bojktovati izbore.

Ali, i ti za sada veoma konspirativni razgovori se odvijaju u sjenci poteza vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) koji nikako ne idu u prilog obezbjeđivanju ravnopravnih uslova za izbore. United grupa, koja je vlasnik kablovske mreže SBB, i u okviru koje posluje i televizija N1, saopštila je tako da zbog neistinite kampanje zamjenika gradonačelnika Beograda Gorana Vesića, imaju saznanja „da vlasti pripremaju grupe lažnih dobrovoljaca koji će sjeći kablove SBB po zgradama". Vlasti to pravdaju zaštitom građana čija struja se nelegalno troši za potrebe SBB mreže, ali opozicija je uvjerena da je ovo još jedan udar na medije koji nisu pod kontrolom Naprednjaka.

Vlast protiv kritičke javnosti

Nesumnjivo je da vlasti imaju finansijsku, kadrovsku i tematsku kontrolu nad medijima u Srbiji, i sada pokušavaju da ugroze i neke džepove medijskih sloboda, ističe za DW sociolog i saradnik Biroa za društvena istraživanja (BIRODI).

„Pored toga imamo i jedan novi fenomen, a to je svojevrsna medijska odmazda prema ljudima koji kritički promatraju stanje u društvu. Prosto imamo jednu pripremu, i to može biti povezano koliko sa izborima toliko i sa rješavanjem pitanja Kosova, pa je stoga potrebno ućutkati svaku alternativu zvaničnim stavovima vlasti. Tako da ne bih ovo samo sužavao na sukob vlasti i opozicije- imamo zapravo sukob vlasti i kritičke javnosti", ocjenjuje Gavrilović.

Udar na opozicione opštine

Beogradske vlasti su, takođe pod izgovorom brige za građane i poštovanje zakona, Sportski centar „Milan Gale Muškatirović" pretvorili u privredno društvo, što opozicija ne vidi kao ništa drugo nego dalji pritisak na opozicione lokalne samouprave. Sportski centar se nalazi na teritoriji opštine Stari grad, na čijem čelu je Marko Bastać, oštar kritičar gradskih vlasti i njenih poteza. Stari grad je praktično jedina opoziciona opština u Beogradu, a takvih opština je malo i u čitavoj Srbiji. Koliko se može očekivati dalji pritisak vlasti i na te malobrojne opozicione lokalne samouprave u Srbiji?

„Svakako, cilj svega toga je da se kroz kontrolu javnih resursa i funkcionerske kampanje kreira javno mnjenje tako da se postigne što bolji izborni rezultat. Vlast se fokusirala na opštine Šabac, Paraćin i Stari grad, u kojima sa republičke pozicije pokušavaju da njihove javne resurse stave pod kontrolu, i tako ih stave u funkciju svoje predizborne kampanje, i sve to doprinosi podizanju tenzija", upozorava Zoran Gavrilović.

Dijalog dvije zaraćene strane

S jedne strane, dakle, vlasti povlače poteze koji bi trebalo da pošalju poruku zapadnim partnerima da su spremne na dijalog sa opozicijom, ali sa druge strane rade sve ono što je već zaštitni znak Srpske napredne stranke: daleko od kamera i javno proklamovane miroljubivosti odvijaju se vidljivi ili manje vidljivi napadi i pritisci na medije, kritičare režima, lokalne samouprave i opozicione političare. Nije stoga sigurno koliko nagomilane tenzije može spustiti dijalog vlasti i opozicije, koji se održava na inicijativu nekoliko organizacija civilnog društva, ali već iz prvih SNS reagovanja primjetno je da oni čak ne žele ni da se ti susreti nazovu pregovorima.

„Vidljivo je da se vlast plaši da bi to moglo da se protumači kao da su načinjeni neki ustupci opoziciji, kaže za DW književnik Filip David, koji je inače pripadnik neformalne grupe intelektualaca i javnih ličnosti „Samoodbrana", i dodaje:

„Vidite čak i po novinskim naslovima medija bliskim režimu da tu nema ni mrvice poštovanja prema nekom drugom i drugačijem mišljenju. Tako da je veliko pitanje koliko će se prihvatiti neki zahtjevi opozicije, a čak i ako dođe do toga to će biti uvijeno u stotinu oblandi samo da se ne vidi da je tu bilo nekog sporazuma".

Tajnost dijaloga, činjenica da nije pozvan nijedan medij, i da niko od učesnika ne daje izjave, za Filipa Davida nisu neko veliko iznenađenje:

„To nisu pregovori vlasti i opozicije- to su prosto pregovori između dvije zaraćene strane. Tako se stvari ovdje predstavljaju, i sve što makar sluti na neki dogovor biće dočekano kao izvjesna zbunjenost, jer jedni navodno rade za dobro države a drugi ruše državu", primjećuje Filip David.

Hajde da pričamo o REM-u

Zoran Gavrilović smatra da bi u ovom slučaju trebalo praviti veliku razliku između izbornih uslova i izbornog ambijenta:

„Neki od zahtjeva opozicije što se tiče izbornih uslova možda i budu ispunjeni, ali problem je loš izborni ambijent. Jer, najveći dio toga ne zahtjeva pregovore. Ne može da se pregovara o tome da li će Regulatorno tijelo za elektronske medije (REM) da postupa po zakonu i poštuje zakon. Ne može da se pregovara da li će Radio televizija Srbije (RTS) u svom informativnom programu poštovati zakon".

Demokratski uslovi za izbore nisu, recimo, samo birački spiskovi, nastavlja Gavrilović, „jer mi vidimo da Aleksandar Vučić  želi da priča o svemu osim o dvije stvari: to su ponašanje REM-a i funkcionerska kampanja. Zato što to jednostavno stvara prednost SNS-a, i to je mehanizam kako se stvara javno mnjenje. Izbori se ovdje dobijaju pre izbornog dana, i zato upozoravam na loš izborni ambijent", zaključuje saradnik Biroa za društvena istraživanja.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android