Stigao poziv u NATO – šta sad?

Ministri spoljnih poslova 28 članica NATO usvojili su deklaraciju kojom Crnu Goru pozivaju da postane 29. Članica NATO. Formalni poziv uputio je generalni sekretar Jens Stoltenberg, nazvavši tu odluku ministara spoljnih poslova Alijanse „istorijskom“. „Svi postajemo jači i stabilniji time što držimo svoja vrata otvorenim“, rekao je Stoltenberg i dodao: „Ovo je početak jedne divne alijanse“.

Sada bi Crnoj Gori trebalo da bude poslato „pismo namjere“, sa preciznim rasporedom reformi koje bi trebalo sprovesti. Deklaraciju koju su usvojili šefovi diplomatija, trebalo bi da ratifikuju i vlade zemalja članica NATO.

„Moguće je da u tom periodu pojedine zemlje od crnogorskih institucija zatraže dodatna pojašnjenja, važna za uspješan proces ratifikacije“, objašnjava za DW Aleksandar Dedović, direktor crnogorske nevladine organizacije „Alfa Centar“, koja prati NATO-integracije.

Dedović smatra da učlanjenje Crne Gore u NATO može potrajati i do tri godine, zbog dešavanja na širem geopolitičkom planu – eskalacije sukoba u Siriji, krize u Ukrajini i konflikta između Turske i Rusije. U slučaju Hrvatske i Albanije, koje su posljednje ušle u NATO, period od poziva do članstva trajao je oko godinu dana.

„Prijedlog teksta deklaracije odobren je na ambasadorskom nivou NATO. Nakon toga, biće potrebno najviše godinu i po da Crna Gora postane članica“, rekao je neimenovani izvor iz Brisela agenciji AFP, a prenose crnogorski mediji.

Šta donosi pozivnica?

Odluku iz Brisela crnogorska javnost dočekuje duboko podijeljena oko pitanja članstva u najjačem vojnom savezu na svijetu. „Pozivnica je uvertira da još jedna velika tema počne polako da se prevazilazi i da ona ne bude povod za dublje podjele koje bacaju u sjenku ključne probleme građana Crne Gore, kao što su siromaštvo, nezaposlenost, kriminal i korupcija“, kaže novinar Neđeljko Rudović koji se sada bavi istraživanjem javnog mnjenja: „Koplja će nastaviti da se lome o tome da li da se odluka o ulasku donese u Skupštini ili na referendumu“, zaključuje Rudović.

Dedović takođe vjeruje da će nakon dobijanja pozivnice ukupna javnost posvetiti rješavanju unutrašnjih pitanja. „Mislim da će podjele u javnosti po tom pitanju značajno izgubiti na intenzitetu i da ćemo se okrenuti novim stvaranjima, a ne novim podjelama“, očekuje Dedović.

Postavlja se, međutim, pitanje da li će NATO povećati apetite prema budućoj članici. Trenutno, crnogorski vojnici učestvuju u misiji ISAF u Avganistanu. „Slanje pozivnice apsolutno ne podrazumijeva nove, nenajavljene obaveze ili uslovljavanja u dijelu značajnijeg učešća u misijama. Sve zemlje-članice uređuju odnose sa Alijansom isključivo u skladu sa svojim interesima, u okviru kapaciteta kojima raspolažu, a svaki dogovor i aranžman sa NATO mora da odobri Skupština Crne Gore“, kategoričan je Dedović.

Član Upravnog odbora „Pokreta za neutralnost“ Stefan Đukić smatra drugačije. Iako NATO svojim članicama prepušta da same odlučuju, to je samo lijepa priča, napominje Đukić. „Imajući u vidu da sve novije članice poslušno prate diktat Sjedinjenih Država, za očekivati je da i Crna Gora pošalje veći kontigent vojnika – da oni budu prisutniji u opasnijim područijima u Avganistanu, a možda sutra i u Siriji“, uvjeren je Đukić.

On skreće pažnju i na sve veću opasnost od terorizma, pod kojom su poklekle velike vojne sile, prvo SAD, a nedavno i Francuska. „Ne postoji smisleno objašnjenje zašto naši političari guraju svoju zemlju da postane pion, lak za žrtvovanje u geopolitičkom šahu, kada je svijet u previranju. Umjesto da se izuzmemo iz stvari koje ne možemo da promijenimo, mi dolazimo u situaciju da kao država postajemo jeftina roba za potkusurivanje“, ističe Đukić.

Pozivnica može drastično da promijeni i odnose Crne Gore sa, po mnogima, bratskom Rusijom. Potpredsjednik ruske državne Dume Sergej Željeznak poručio je da će Moskva biti prinuđena da zvaničnoj Podgorici uvede ekonomske sankcije, ako se prikloni vojnoj sili Zapada.

„Rusija vjerovatno neće odmah vući poteze, ali će jasno staviti do znanja da ulaskom u NATO i Crna Gora postaje legitimna meta. Moguće da će preporučiti ruskim državljanima da manje ulažu i turistički posjećuju Crnu Goru“, navodi Đukić.

Pozivnica – vjetar u leđa DPS-u

Vladajuća Demokratska partija socijalista već duže vrijeme svoju retoriku zasniva na članstvu Crne Gore u NATO. Analitičari su saglasni da će slanje pozivnice ta stranka predstaviti kao svoju pobjedu, što joj daje značajan vjetar u leđa uoči parlamentarnih izbora sljedeće godine.

„DPS će pokušati da to predstavi kao isključivo svoj doprinos, ali to ne odgovara realnosti. Crna Gora će ući u NATO prije svega zato što je to u ovom momentu interes Alijanse. Takođe, sve reforme koje su se desile, sprovedene su pod pritiskom Zapada, dijela opozicije i civilnog društva“, navodi Rudović.

Đukić dodaje da će vlast predizbornu kampanju svesti na argumente za i protiv NATO, zanemarujući time društvene probleme. „Nije ispunila nijedno obećanje sa prethodnih izbora, među kojima i dalje odzvanja ono o 40.000 novih radnih mjesta“, podseća Đukić.

Pored Crne Gore, pred vratima NATO stoje još četiri zemlje: Bosna i Hercegovina, Makedonija, Gruzija i Ukrajina. Posljednje dvije pokušavaju da postanu članice još od 2008. godine, kada im je NATO obećao priključenje.