Brazil na putu ka "vojnoj državi"
11. novembar 2018
Budući predsjednik Brazila Jair Messias Bolsonaro je bivši pripadnik desantno-padobranskih jedinica. Njegov zamjenik Hamilton Mourão je penzionisani general sa 4 zvjezdice. Polovina kabineta buduće brazilijanske vlade mogla bi se sastojati od bivših pripadnika vojske. Stoga je posmatrači nazivaju "vojna vlada".
Budući ministar odbrane - također bivši general - to negira. "To nema nikakve veze sa vojnom vladom. Niko ovdje ne pomišlja na vojnu intervenciju niti na autoritarizam", kaže Augusto Heleno za list "O Globo". "Pronašli su se sposobni ljudi čiji je kvalitet zemlja dugo previđala. Malo je ljudi koji poznaju Brazil tako dobro kao mi". Razum nalaže da iskoristimo znanje stečeno u vojsci.
Odbrana diktature
Sredinom 80-tih Brazil se, nakon 21 godinu diktature, vratio demokratiji. Od tada su svi kabineti isticali vrijednost civilnog karaktera vlade. Vojska je bila podređena Ministarstvu odbrane, na čijem je čelu bilo civilno lice. Izbornom pobjedom Bolsonara vojska je na svim društvenim poljima izbila na prvo mjesto. Njegova poruka glasi: suzbiti trostruku krizu, koja se ogleda u ekonomskom padu, eskalaciji nasilja i rastućoj korupciji, koju je izazvala korumpirana partijska demokratija sa svojim šahovskim potezima oko podjele funkcija i vlasti .
Od ulaska u politiku devedesetih godina Bolsonaro brani diktaturu i mučitelje, koji su za njega heroji hladnog rata. Još nije došlo do konfrontacije sa prošlošću i vojnom diktaturom i zato je ona još uvijek društveno-prihvatljiva, rezimira politolog Oliver Stuenkel iz Fondacije Getúlio Vargas u São Paulu. "Na vojsku se sada gleda kao na garanta reda".
Prema ispitivanju javnog mnijenja koje je sproveo institut Datafolha u junu ove godine, 78 posto Brazilijanaca ima povjerenje u vojsku. Vrhovni sud međutim uživa povjerenje 57% stanovnika a Kongres i političke partije uživaju povjerenje svega 31% građana zemlje.
"Dio društva je stalno želio povratak u slavnu prošlost i taj osjećaj se miješao sa odbacivanjem Radničke partije PT i antikorupcionog pokreta. Sve skupa dovelo je do eksplozivne mješavine koja nas je dovela do katarze i rezultirala izborom Bolsonara. On je za ovakvo stanje u zemlji okrivio lijevo orjentisanu Radničku partiju i njegog osnivača Luiza Inácia Lula da Silvu, koji je od 2003. do 2010. bio predsjednik
Vojska i moral
Ovo je i kriza morala, kaže Bolsonaro: nema poštovanja prema institucijama, nema ljubavi prema domovini i tradicionalnim porodičnim vrijednostima. I upravo zato se vojska osjeća pozvana da nešto uradi: broj državnih škola, koje vode vojnici i policajci, naglo raste.
Još uvijek te škole predstavljaju jedan posto obrazovnih ustanova. Ali, kako kaže Bolsonaro, one trebaju da budu uzor za društvo. U svim školama treba da se uvedu predmeti: etika i građansko obrazovanje a istorijski udžbenici bi se trebali preraditi, kako bi se preuzeo stav koji zastupa vojska u pogledu preuzimanja vlasti 1964. Predsjednik Vrhovnog suda Dias Toffoli je prije nekoliko sedmica izjavio da umjesto puča više voli da koristi formulaciju "Pokret iz 1964". Učenici u Brazilu bi uskoro mogli slijediti ovaj primjer.
Mnogi vojnici vide sebe kao spasitelje domovine, kaže policijski oficir Rodrigues. "Oni imaju mesijansku viziju i smatraju se zaštitnicima i spasiteljima društva. Drugi opet žele ući u partije kako bi zastupali ekonomske interese, prije svega industrije oružja. Oni smatraju da je sada došao momenat da zaposjednu državni aparat."
Waffennarren im Kongress
Pojačano zaleđe ove grupacije imaju i u Kongresu. Blok poslanika pod nazivom Bancada da bala, koji ima radikalne poglede po pitanju unutrašnje sigurnosti, je po procjenama Političkog instituta sindikata DIAP nakon izbora sa 35 porastao na 61-og člana. U Senatu je Bancada doživjela svoj politički debi jer je predstavljena sa 15 senatora, među kojima je i Bolsonarov sin Flávio.
Članovi ovog bloka žele legalizirati naoružavanje građana. Za likvidaciju bandi od strane vojske policije žele uvesti regulativu o nekažnjavanju. "Ovaj strogi politički kurs je popularan ali bi mogao imati katastrofalne posljedice", upozorava Robson Rodrigues. Kao komandant jedinica za red i mir Polícia Pacificadora (UPP) koje operišu u favelama Rio de Janeira, on je naučio da više nasilja nije rješenje za problem. "Ovo je glupa militarizacija, koja nema oslonca u obuci policije niti u ulaganju u u socijalno siromašne slojeve društva. "
Privilegije za vojsku i policiju
Naredna kriza prijeti na polju reforme penzionog sistema. S obzirom na rekordni deficit u Penzionom osiguranju, ministar privrede Paulo Guedes želio bi smanjiti sredstva za vojsku. Defizit po glavi vojnih penzionera je 16 puta veći nego kod normalno osiguranih službenika. Bolsonaro je u ponedjeljak odstupio od ove namjere i izjavio da će policajci i vojska biti izuzeti.
Uznemirenost raste i u stanovništvu. Nakon što je institut za istraživanje javnog mnijenja Datafolha ovoga ljeta objavio kako je zabilježeno rekordno povjerenje u vojsku (78%), najnoviji podaci iz oktobra pokazuju da polovina stanovništva ima strah od vojne diktature. 31 posto njih vjeruje da je posebno visok rizik preuzimanja vlasti od strane vojske.